Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić zakazao je za utorak sjednicu Ustavnog odbora na kojoj bi trebalo da bude utvrđen predlog amandmana na izmjene Ustava na osnovu mišljenja Venecijanske komisije (VK).
Krivokapić, koji je sjednicu zakazao kao predsjednik Ustavnog odbora, vjerovatno je to uradio jer su ustavne reforme, kako su indirektno poručili evropski zvaničnici, uslov za otvaranje pregovaračkih poglavlja 23 i 24 koje se odnose na vladavinu prava. Neformalni rok da kada bi Skupština Crne Gore trebalo da izmjeni Ustava je polovina godina, kada bi mogli biti otvorena poglavlja 23 i 24.
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič rekao je “Vijestima” da bi nesprovođenje ustavnih reformi moglo zakočiti proces pregovora Crne Gore s Unijom.
“Ako ne dođe do ustavnih promjena, onda se neće moći realizovati ta očekivanja u pogledu nezavisnosti sudstva i to može zakočiti proces pregovora. Nezavisnost sudstva, odnosno napredak u pregovorima je u interesu kako Vlade tako i opozicije“, rekao je Drobnič “Vijestima”.
Venecijanska komisija je polovinom decembra usvojila mišljenje o nacrtu amandmana skupštinskog odbora, odnosno vladajuće koalicija i Socijalističke narodne partije (SNP) na Ustav Crne Gore koji se odnose na reformu pravosuđa.
To savjetodavno tijelo Savjeta Evrope predložilo je da se ubuduće vrhovni državni tužilac (VDT) i sudije Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom u parlamentu, uz obezbjeđivanje mehanizma koji bi omogućio da taj postupak ne može da blokira ni opozicija ni vlast.
To rješenje predložila je SNP, dok je vladajuća koalicija smatrala da treba zadržati rješenja da se VDT i sudije Ustavnog suda biraju prostom većinom.
Dio opozicije, prvenstveno Nova srpska demokratija i SNP, ranije je izmjene Ustava koje se odnose na pravosuđe uslovljavala identitetskim pitanjima, odnosno uvođenjem trobojke kao narodne zastave, skraćenjem himne za posljednje dvije strofe i izjednačavanjem statusa srpskog sa crnogorskim.
Opozicija neće uvijek biti opozicija
Sadašnja opozcija je rezervisano reagovala na novi predlog Venecijanske komisije koji joj ide u prilog, dok su iz krugova bliskih vladajućim strukturama poslali poruke da VK eksperimentiše sa Crnom Gorom i da se ne moraju držati tih preporuka kao Svetog pisma, jer praksa ne poznaje da se državni tužilac bira dvotrećinskom većinom, te da ne postoje standradni deblokirajući mehanizmi u slučaju da neki predlog nema dvotrećinsku većinu u parlamentu.
Drobnič je rekao da su zahtjevi opozicije, koji se odnose na identitetska pitanja, stvar unutrašnjih pregovora između političkih partija
Drobnič je rekao da su zahtjevi opozicije, koji se odnose na identitetska pitanja, stvar unutrašnjih pregovora između političkih partija.
On je upozorio da, u slučaju da se ne sprovedu ustavne reforme, proces integracija neće zaustaviti samo za vladu, već i za opoziciju.
„A opozicija neće uvijek biti opozicija, doći će ovdje kad-tad do normalnih promjena vladajućih koalicija, biće mješovite koalicije”, rekao je Drobnič.
VK je predložila da predsjednika Vrhovnog suda bira Sudski savjet dvotrećinskom većinom. To je rješenje koje je zagovarala i vladajuća koalicija, dok je SNP predlagao da predsjednika Vrhovnog suda bira parlament dvotrećinskom većinom. Savjet bi, prema predlogu VK i vladajuće koalicije, činio predsjednik Vrhovnog suda, četiri sudije koje bira i razrješava Konferencija sudija, dva ugledna pravnika koje bira i razrješava Skupština na predlog većine i opozicije, zatim dva ugledna pravnika koje bira i razrješava predsjednik Crne Gore i ministar nadležan za poslove pravosuđa.
Prvi tim
Osim Krivokapića, koji je predsjednik Ustavnog odbora, članovi tog skupštinskog tijela su Miodrag Lekić, Nebojša Medojević i Andrija Mandić iz Demokratskog fronta, Velizar Kaluđerović (SNP), Srđan Perić (Pozitivna), Suljo Mustafić iz Bošnjačke stranke, Fatmir Đeka iz Demokratske partije, te Predrag Sekulić, Miodrag Vuković, Ljuiđ Škrelja, Husnija Šabović i Željko Aprcović iz DPS-a.
Galerija
Bonus video:
