Evropska komisija imaće oko 15 "preporuka" za Crnu Goru koje je sažela nakon dubinske analize poglavlja 23 - Pravosuđe i osnovna prava i poglavlja 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost.
Visoki zvaničnik iz Evropske komisije rekao je “Vijestima” da te "preporuke neće biti nimalo iznenađenje ni za javnost, ni za vlast u Crnoj Gori".
Svako upućeniji, kako je kazao taj izvor, mogao bi ih tematski posložiti, jer se ne razlikuju od onoga što se Podgorici poručilo u posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore.
"Znate i sami, borba protiv korupcije, borba protiv organizovanog kriminala, zaštita i poštovanje slobode medija...", rekao je sagovornik “Vijesti” iz EK na radnoj večeri na kojoj je integracija zapadnog Balkana bila teme.
Pisanjem izvještaja o skriningu koji sadrži ove preporuke, EK je završila dio posla. Izvještaj je poslat zemljama članicama od kojih su neke već u svojim vladama, u odjeljenjima za spoljnu politiku ili za proširenje, analizirali dokument i dali direktive svojim briselskim diplomatama, okupljenima u radne grupe, kako dalje da reaguju.
Kada radna grupa za proširenje u Savjetu EU, koju čine predstavnici članica EU, potvrdi ili dijelom izmijeni preporuke EK, onda one postaju mjerila, odnosno uslovi za otvaranje poglavlja 23. i 24.
Nakon toga, Podgorica će uz asistenciju EK, pisati akcione planove za ova poglavlja. U njima Vlada treba da izloži šta namjerava i u kojim rokovima da usvoji i primijeni zakone koji se tiču pravosuđa, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, ljudskih prava, azila...
Neke zemlje su zainteresovanije za izvještaj EK, dok su druge ravnodušne. Nekoliko velikih članica - Njemačka, Francuska, Britanija, Italija, ali i Poljska, interesuje svaki askpekt života Unije i oni proučavaju svaki zarez ovog dokumenta EK. Jedan od razloga je to što se ovim zapravo testira novi pristup politici proširenja, a koji stavlja poglavlja 23 i 24 u centar pregovora o članstvu.
Uz te velike zemlje, izvještaj je privukao pažnju i Holandije, Švedske, Slovačke, Mađarska, Slovenije, Austrije, Češke i Kipra, kao predsjedavajućeg Unijom do 31. decembra.
Diplomata iz Savjeta EU rekao je da debata o Crnoj Gori teče dobro:
"Treba vremena da se uskladimo, jer evropska zajednička legislativa (aki komuniter) u poglavlju 23 nije velika, nego je "soft"( sa vrlo malo zajedničkih zakona i odredbi se moraju ugraditi u nacionalno zakonodavstvo). Da je sve ili crno ili bijelo, onda bi bilo lakše i za Crnu Goru, ali ovako, i mi se usklađujemo i gledamo šta ćemo zapravo tražiti. Ali, mislimo da je izvještaj EK dobar ".
Dodao je da je u vezi sa ovim dokumentom održano već deset sastanaka. Kako je Kipar prijateljski naklonjena zemlja, ona nastoji organizovati što više sastanaka radnih grupa koje raspravljaju o ovom izvještaju. Da nije prijateljski naklonjena, ona bi, kako to obično biva u takvim slučajevima, odugovlačila, postavljala besmislen dnevni red i slično.
"Mislim da ćemo, takođe, nezavisno od 23 i 24 poglavlja, otvoriti pet poglavlja u toku naredne godine", rekao je diplomata iz EK.
“Biće to posve dovoljno da vam administracija bude dobro zapošljena”, dodao je on.
Berlin i Pariz ne bi da siju optimizam preko nauke
Drugi cilj Kipra, kao predsjedavajućeg EU, je da Crnoj Gori dozvoli da otvori i po mogućnosti zatvori poglavlje Nauka i kultura do kraja ove godine, odnosno do kraja svog predsjedavanja.
Ovo je, takođe, poglavlje "soft akija", s jako malo zajedničkog EU zakonodavstva koje se direktno prenosi u zakone država koje pregovaraju. Nekoliko crnogorskih zvaničnika, između ostalih, šef države Filip Vujanović i ministar pravde Duško Marković su najavili da će do kraja decembra biti otvoreno i vjerovatno zatvoreno poglavlje 25. EK i Kipar, uz podršku određenog broja zemalja, zalažu se da se ovo poglavlje otvori i zatvori, kako bi se dala simbolička podrška trudu i naporu zemlje na početku puta. Tako je bilo u svakom proširenju do danas, uključujući i Hrvatsku.
“Tako je bilo dosad, mi se slažemo, Kipar se slaže, ali ima zemalja koje to odbijaju, uz argument da ne žele da se ide prebrzo, bolje rečeno, da njihova javnost ne stekne impresiju da proširenje ide brzo", rekao je izvor iz Komisije.
"U ovom trenutku, predstavnici Komisije uvjeravaju skeptične zemlje da ne treba da propuste da daju poruku optimizma, ali nismo sigurni da li ćemo uspjeti", rekao je taj izvor. Zemlje koje ne daju da se "prebrzo" ide naprijed su, u prvom redu, Francuska i Njemačka, potvrdio je “Vijestima” jedan diplomata iz Savjeta EU.
One žele da se prvo sve dobro razmotri, uključujući i "preporuke" oko poglavlja 23 i 24 i prije toga ne žele davati zvanične poruke optimizma.
Galerija
Bonus video:
