Da li bi predsjednik Filip Vujanovića i crnogorska Vlada oćutali da je, primjera radi, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić prije izbora ohrabrio SNP da uđe u Demokratski front?
Ili, da li bi Vujanović i Vlada oćutali kada bi, recimo, premijer Albanije Sali Beriša pozvao albanske partije u Crnoj Gori da podrže ideju manjinske Vlade koju zagovara Pozitivna, kao što je prekjuče predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović kazao da Bošnjačka stranka (BS) treba da nastavi saradnju sa vladajućom koalicijom?
Bivši šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac nema dilemu da ta izjava predsjedavajućeg Predsjedništva BiH miješanje u unutrašnju politiku Crne Gore.
Izetbegović je prekjuče prilikom zvaničnog susreta sa predsjednikom Filipom Vujanovićem kazao da BS ulaskom u stabilnu Vladu može da doprinese poboljšanju položaja svojih sunarodnika.
Poruka toj partiji je, ističe Lukovac, mogla da sačeka i da se umjesto najširoj javnosti prenese članovima rukovodstva stranke na sastanku koji je planiran.
Lukovac smatra i da nije uobičajno da u funkciji predsjedavajućeg tročlanog Predsjedništva bosanski državnik daje uputstva političkim strankama Crne Gore, makar one bile i nacionalne, kakve odluke o ulasku u koalicione saveze treba da donosu.
“No, on je istovremeno član Predsjedništva Stranke demokratske akcije BiH (SDA) i, kao takav, radi ono što često rade drugi, kada je riječ o nacionalnim partijama Srba, Albanaca, Hrvata ili Crnogoraca van Crne Gore”, kazao je on.
S druge strane, istoričar Šerbo Rastoder smatra da Izetbegovićev savjet Bošnjacima nije miješanje u državnu politiku, već stav jednog državnika koji nikog ne obavezuje.
Rastoder, ipak, smatra da je vrijeme njegove posjete diplomatski nedovoljno promišljeno, te da se može tumačiti “u kontekstu koji dobar dio javnosti to i tumači”.
“Čini mi se da je ta posjeta u kontinuitetu dokaz relativno dobrih susjedskih odnosa Crne Gore i BiH i to nije ništa novo. To je uslov bez kojeg ni jedna ni druga ne bi mogle da idu naprijed”, kazao je Rastoder i dodao da Izetbegović ovom posjetom “na neki način pokazuje da kontinuitet ostaje, a i istovremeno inicira neka nova pitanja koja dodatno traže objašnjenje”.
Međutim, Lukovac smatra da bi se ova posjeta mogla dovesti u vezu sa izborima i da je uslijedila nedjelju ili mjesec-dva prije izbora: “Ako bi, uskoro, u Crnu Goru došli predsjednici Kosova, Srbije ili Hrvatske na regionalni sastanak, njihov bi se dolazak takođe mogao dovesti u vezu sa ponašanjem stranaka koje su im naklonjene ili na koje oni mogu vršiti uticaj.”
Od ohrabrenja predstavnicima Bošnjaka da sarađuju sa vladajućom partijom mnogo važniji su, prema mišljenju Lukovca, redovni i sadržajni kontakti i uzajamne posjete koje bi bile uobičajne.
“Dvije države su upućene jedna na drugu, morale bi imati čak znatno razvijenije odnose, kao i dijalog o pitanjima mira i stabilnosti regiona, gdje je BiH, još uvijek, neuralgično područje koje utiče na dinamiku integracije u evroatlantske strukture svih, pa i Crne Gore”, kazao je on uz napomenu da “u takvom širem kontekstu vidim i pozdravljam posjetu Izetbegovića”.
Lukovac vjeruje i da nacionalne ili partije nacionalnih zajednica mogu biti važan i pouzdan most međusobnog razumijevanja, povjerenja i saradnje. “Stoga ne treba da budemo previše osjetljivi i na povremene javne izjave zvaničnika upućene bliskim političkim partnerima, ako su one date u dobroj mjeri i namjeri”, kazao je on.
Funkcioner Pozitivne Crne Gore Goran Tuponja kazao je juče da bi se, iako toj partiji u ovom trenutku sugestija državnika iz susjedstva nimalo ne odgovara, suzdržao oštre kvalifikacije da je u pitanju “miješanje u unutrašnju politiku”.
“Mislim da BS ima dovoljno kapaciteta i integriteta, da bez uticaja sa bilo čije strane, samostalno donosi svoje odluke u najboljem interesu svih građana Crne Gore“, ocijenio je on.
Izetbegović se prilikom zvanične posjete Crnoj Gori juče sastao i sa predsjednikom Skupštine Rankom Krivokapićem, liderima DPS Milom Đukanovićem i BS Rafetom Husovićem, koji je saopštio da će ta partija ostati dio vlasti.
Galerija
Bonus video:
