Visoka dugoročna nezaposlenost i nezaposlenost mladih, rast zapošljavanja stranaca u odnosu na domaću radnu snagu, izraženija nezaposlenost na sjeveru u odnosu na ostatak države, prenatrpana javna administracija, previše kadra koje ne treba tržištu, nedostatak obrazovnih programa koje zahtijeva privredni sektor..., samo su neki od brojnih problema na tržištu rada posljednjih godina.
Uz to, problem je i što nije poznato koliko stvarno ima onih građana koji su bez posla jer Zavod za zapošljavanje (ZZZCG) i Zavod za statistiku (Monstat) imaju drugačije računice po tom pitanju.
Prema posljednjim podacima ZZZCG, na tržištu ima 28.343 nezaposlenih, što je više 0,6 odsto nego prethodne sedmice (stopa nezaposlenih 12,22 odsto). Ti podaci bazirani su na podatku onih koji aktivno traže posao, dok se sa evidencije brišu oni koji se ne javljaju redovno toj instituciji ili koji odbiju posao.
Monstatova računica pokazuje da ima 49.100 nezaposlenih ( stopa nezaposlenosti je 20 odsto). Prema Monstatu, zaposlena je ona osoba koja je prije njihovog anketiranja “obavljala bilo kakav redovan ili uobičajen rad za platu ili profit makar jedan sat ili su obavljali bilo kakav neplaćen posao ili nijesu radili, ali imaju posao na koji će se vratiti”.
Stop nelojalnoj konkurenciji
„Vijesti“ su predstavnike partija pitale kako bi riješili jedno od najvažnijih ekonomskih pitanja ukoliko budu u izvršnoj vlasti nakon 14. oktobra. Njihova rješenja su slična - pokretanje privrednog rasta kroz poštene privatizacije, podrška privredncima koji otvaraju radna mjesta, usklađivanje obrazovnog sistema sa potrebama tržišta rada, stimulativne mjere fisklane politike, prevođenje sive ekonomije u legalne tokove...
U Demokratskom frontu (DF) pitanje nezaposlenosti riješili bi „agresivinim programom"
U Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP) kao urgentne mjere za rješavanje pitanja nezaposlenosti predlažu izmjene Zakona o zapošljavanju i radu stranaca, da bi se onemogućila nelojalna konkurencija stranaca na tržištu rada, zatim transformaciju Investiciono–razvojnog fonda u preduzetničku banku sa isključivom funkcijom kreditne podrške privrednicima sa novozaposlenim.
„Potrebno je na rok od najmanje godinu osloboditi plaćanja poreza i doprinosa sve privrednike koji zaposle lica iz kategorije teže zaposlivih. Bez pokretanja infrastrukturnih projekata iz oblasti energetike i saobraćaja nema velikog zapošljavanja, ali na drugoj strani zapošljavanje u javnom sektoru treba striktno ograničiti i rasteretiti privredu“, ocijenio je poslanik SNP-a Dragoslav Šćekić.
On je predložio i da se pokrenu reforme u oblasti obrazovanja gdje bi se konačno uspostavila organska veza između privrede, potreba na tržištu rada i fakulteta i srednjih škola.
SNP bi, ukoliko dođe na vlast, stipendirao učenike i studente koji se opredijele za deficitarna zanimanja.
„Problem visoke nezaposlenosti je dugo prisutan i aktuelna vlast nikada nije umjela da sprovede odlučne mjere i stvori takav ekonomski ambijent koji bi omogućio brz rast broja zaposlenih. Izuzetak je naravno javni sektor u kome danas radi više od trećine legalno zaposlenih, što ne mogu izdržati mnogo jače ekonomije nego što je naša“, istakao je Šćekić.
Nova radna mjesta
U Demokratskom frontu (DF) pitanje nezaposlenosti riješili bi „agresivinim programom u kome bi preduzetnici prepoznali šansu i dobili ohrabrenje za razvoj nekog biznisa, što bi dovelo do otvaranja novih radnih mjesta“.
Pozitivna Crna Gora smatra da je za rješenje nezaposlenosti važno da se postignu stabilne stope privrednog rasta
„Jedino rješenje je povećanje bruto-domaćeg proizvoda. Da bi se to ostvarilo urgentna je reforma ukupnog privrednog sistema. Uz to, neophodna je stroža kontrola tokova novca i poreska kontrola preduzeća koja se bave uvozom robe široke potrošnje, kao sprečavanje utaje PDV-a kroz njegovu primjenu na naplaćenu realizaciju.
Međutim, da bi se reformisala poreska politika i postala efikasna, nužno je, prije svega, reformisati državnu administraciju. Za tako nešto potrebna je nova vlast i novi ljudi”, istakao je funkcioner DF -a Strahinja Bulajić, dodajući da bi prevođenje sive ekonomije u realne tokove otvorilo nova radna mjesta i učinilo državu bogatijom.
Država mora, istakao je on, da preuzme određena preduzeća i pripremi ih za poštenu privatizaciju, bez korupcije.
“Otvaranje novih radnih mjesta je moguće u mnogim djelatnostima. U turizmu na bazi principa privatno-javnog partnerstva gdje bi država učestvovala sa zemljištem i infrastrukturom od Velike plaže do Boke Kotorske otvorićemo nova radna mjesta nizom objekata.
U energetici, isto na bazi privatno-javnog partnerstva, u procesu gasifikacije Crne Gore počećemo sa izgradnjom gasne elektrane u Baru, hidroelektrane “Komarnica”, HE “Kruševo”, preko termo-bloka dva u Pljevljima, otvaranja ležišta uglja u Maoču, kao i izgradnje autoputa”, istakao je Bulajić.
U Frontu smatraju da treba ukinuti niz poreza, smanjiti opterećenja na zarade, smanjiti ili ukinuti sve izmišljene i parafiskalne namete, takse, saglasnosti, dozvole…
„Ova vlast bježi od ozbiljnih i potrebnih radnji jer ne postoji politička volja, ali ni institucionalni kapacitet“, zaključio je Bulajić.
U Pozitivnoj su zabrinuti zbog ciklične nezaposlenosti koja je posljedica krize i privredne neaktivnosti, jer jednostavno nema tražnje za poslom
Pozitivna Crna Gora smatra da je za rješenje nezaposlenosti važno da se postignu stabilne stope privrednog rasta, pa će ukoliko dođu na vlast “usmjeriti energiju na njegov podsticaj kroz usvajanje stimulativnih mjera fiskalne politike”.
“To će podsticati poslodavce da lakše otvore nova radna mjesta. Te mjere bile bi ograničene na godinu kako bi se ocijenili efekti, nakon čega bi se produžile u eventualno modifikovanom obliku. Prioritet u olakšicama imali bi oni djelovi države u kojima je viša stopa nezaposlenosti- geografska područja gdje se otvaraju nova radna mjesta, kada je duži period u kojem je osoba bila nezaposlena.
Bile bi povoljnije ukoliko je u pitanju prvo zaposlenje ili zaposlenje osoba sa invaliditetom, osoba koje su pri kraju radnog vijeka, kao i drugih teže zaposlivih osoba. Vidimo i bitnu ulogu države kao nosioca i partnera u novim projektima iz oblasti energetike i poljoprivrede (male hidrocentrale, agrokombinat...) što može obezbijediti značajan broj novih radnih mjesta”, ocijenila je sekretar za ekonomiju Pozitivne Milena Pavićević.
Stimulisanje poslodavaca
U Pozitivnoj su zabrinuti zbog ciklične nezaposlenosti koja je posljedica krize i privredne neaktivnosti, jer jednostavno nema tražnje za poslom. “Nema novog zapošljavanja bez opravka ekonomije, što se ne može desiti u par dana.
Na duži rok, dodaje Pavićevićeva, radiće na prilagođavanju obrazovnog sistema tražnji za radnom snagom u granama u kojima ima potencijala
Stalno je prisutna i strukturna nezaposlenost, kao posljedica nesklada između kvalifikacija nezaposlenih i slobodnih radnih mjesta. Taj problem riješili bismo osposobljavanjem, dokvalifikacijama i prekvalifikacijama”, objasnila je Pavićević.
Ako bude činila izvršnu vlast, Pozitivna namjerava da se orijentiše na podsticanje mobilnosti nezaposlenih, stimulisanje poslodavaca da otvaraju nova radna mjesta širenjem djelatnosti na one kojima odgovaraju kvalifikacije nezaposlenih i za koje važe poreske olakšice.
Na duži rok, dodaje Pavićevićeva, radiće na prilagođavanju obrazovnog sistema tražnji za radnom snagom u granama u kojima ima potencijala, kao što su poljoprivreda, turizam, energetika.
Uskladiti ponudu i tražnju
U vladajućoj DPS-SDP koaliciji vjeruju da je nastavak strukurnih reformi Vlade za stvaranje povoljnijeg privrednog ambijenta put za rješavanje problema nezaposlenosti. To podrazumijeva, rekao je poslanik DPS-a Zoran Jelić, dalje kreiranje povoljnijeg okruženja za rast i razvoj biznisa, unapređivanje i stvaranje još povoljnije klime za privlačenje stranih-direktnih investicija, izradu i primjenu stimulativnije zakonske regulative i jačanje ekonomskih sloboda.
Naveo je stimulisanje otvaranja većeg broja malih i srednjih preduzeća, ali i dodatnu podršku u vidu klasterskog organizovanja.
“Važan segment je i obrazovanje odraslih, a treba školovati kadar po mjeri privrede"
“Oživljavanjem privrede, koja će otvarajući nova radna mjesta obezbijediti i više prihoda u budžetu, otvoriće se prostor i za aktivnosti na jačanju kapaciteta državne administracije. Planskim zapošljavanjem mladih, sposobnih, ambicioznih sa znanjima stranih jezika i drugim kompetencijama, dodatno će se osnažiti javna administracija na putu evropskih integracija, a čime će se doprinijeti i njenoj bržoj transformaciji u efikasan servis na usluzi svim građanima”, istakao je Jelić.
U aktuelnoj vlasti su naglasili da namjeravaju da rješavaju pitanje nezaposlenosti i tako što bi nastavili reformu obrazovnog sistema da bi se brže usklađivale potreba privrede sa obrazovnim programima i mnogo više prakse u nastavi.
“Važan segment je i obrazovanje odraslih, a treba školovati kadar po mjeri privrede. Uz to, aktivne mjere imaju ulogu da na brz i efikasan način doprinesu usklađivanju ponude i tražnje na tržištu rada”, naveo je Jelić, ističući da je zadatak i povećanje konkurentnosti domaće radne snage i dodatni podsticaj u zapošljavanju u odnosu na strance.
Galerija
Bonus video:
