Najjače partije i koalicije, da li u strahu da bi mogle izgubiti birače ili zato što im je potrebna ozbiljna analizu, stidljivo govore o tome šta bi preduzele da se oslobode viška zaposlenih u javnoj upravi koja je, prema ocjenama koje se mogu čuti iz Brisela i stručnih krugova, neefikasna ili politizovana.
Prema posljednjim javno dostupnim podacima, u državnoj upravi, u sklopu 54 organa, ima 10.512 zaposelnih.
Prema nekim procjenama, to je samo petinu ukupnog broja angažovanih u javnom sektoru koji obuhvata policiju, zdravstveni i sistem obrazovanja.
Vlada je u martu prošle godine usvojila Strategiju reforme javne uprave od 2011. do 2016. godine kojom su definisane aktivnosti koje je potrebno preduzeti u oblasti reforme državne uprave. Jedan od strateških pravaca je, kako se navodi u dokumentu, “strukturno prilagođavanje sistema državne uprave prema najboljim evropskim standardima, racionalizacija, povećanje efikasnosti i ušteda...”
U sklopu te reforme, ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Ivan Brajović je najavio da će u aprilu izaći sa brojem službenika koji su višak, ali se to nije dogodilo.
U svakom slučaju, nova ili stara vlast u novom mandatu izgleda da će neminovno morati da se suoči sa problemom viška zaposelnih za koju najveću odgovornost snosi aktuelena vlast koja je, posebno u godinama ekonomskog buma, zapošljavala u zamjenu za glas.
Član Političkog savjeta Demokratskog fronta (DF) Dragiša Janjušević kazao je da je, osim strukturne analize, jedan od modela za rješavanja problema prekomjerno zaposlenih u državnoj administraciji osnivanje Agencije za borbu protiv korupcije, koja bi bila u funkciji profesionalizacije i depolitizacije, kako državne, tako i lokalne administracije.
“Pod strukturnom analizom podrazumijevala bi se testiranja stručne osposobljenosti službenika o tome da li odgovaraju standardima EU, a to su poznavanje jezika, kompjuterskih i savremenih vještina iz struke i oblasti koje pokrivaju”, objasnio je on.
Iako, kako je rekao, ekonomska situacija ne predlaže reformu kroz socijalne programe za one koji sami žele da odu, Janjušević je rekao da postoje modaliteti da se i taj problem uradi efikasno.
“Postoji veliki broj službenika kojima je neophodna godina, dvije, tri, četiri ili pet do penzije, a koji teško ulaze u proces sticanja novih znanja, učenja jezika, usavršavanja na seminarima... Njima bi se morao ponuditi program dokupa staža, što ne bi predstavljalo velika izdavanja”.
“Takođe, unapređenjem Fonda rada moralo bi se naći rješenje za prekobrojne službenike, da li prelaskom na druga radna mjesta, što će, takođe, pokazati strukturna analiza, stepen stručne spreme, nivo znanja koji se posjeduje”, rekao je on, navodeći da je riječ o alternativama, ako ne postoje realni osnovi za kvalitetan socijalni program.
Politički direktor SNP-a Vlado Vujović rekao je da je gorući problem aktuelne vlasti “netržišno i neekonomsko zapošljavanje”, što za posljedicu ima viškove zaposlenih. Navodeći da se mora utvrditi koji je to stvarno potreban broj zaposlenih, on je rekao da se svima mora garantovati zaposlenje “bez obzira na partijsku pripadnost”.
“Mi bismo se založili da angažujemo i stavimo u funkciju sve resurse, da otvaramo nova radna mjesta, i da se ljudi zapošljavaju kroz prekvalifikacije, dokvalifikacije. Ne kroz gubljenje radnog mjesta, nego usmjeravanje na odgovarajuće poslove kroz oblike pripreme za nova zanimanja i zapošljavanje”, kazao je Vujović.
Na pitanje kako to sprovesti, kad su i za to potrebna sredstva koja je teško obezbijediti u vremenu krize, on je rekao da to nijesu ad hok mjere.
“Kao čovjek koji je ostario u zapošljavanju, tvrdim da imamo načina za rješavanje tog problema, kroz politiku aktivnih mjera. Ne administrativno. Moramo staviti u funkciju mali i srednji biznis”, zaključio je Vujović.
Odvojiti radnike od neradnika
Generalni sekretar Pozitivne Mladen Bojanić navodi da je toj partiji kvalitet državne uprave ispred kvantiteta. On smatra da je rješavanje viška zaposlenih u državnoj administraciji u vremenu krize, a za šta je potreban socijalni program i novac, “razlog da se akcenat ne stavlja na otpuštanje službenika u javnoj upravi”.
“Moramo je učiniti jeftinijom, jer cijenu funkcionisanja države plaćaju građani i oni imaju pravo da traže da država vodi računa o njima, a ne samo o činovnicima”, rekao je on.
On je kazao i da je neophodno sprovoditi redovno godišnje ocjenjivanje rada državnih službenika. U slučaju potrebe za optimizacijom broja zaposlenih, ona bi se, kako je pojasnio, provodila stavljanjem na raspolaganje dijela državnih službenika iz kategorije najslabije ocijenjenih i provođenjem programa njihove prekvalifikacije i obrazovanja za novo zaposlenje.
Na pitanje kako obezbijediti sredstva za socijalni problem, Bojanić odgovara da teret krize, ako je kriza, “treba da podijelimo svi”. “A ne da krizu trpe samo neki. Rješenje ćemo, prije svega, tražiti u racionalizaciji troškova državne uprave i efikasnijoj naplati javnih prihoda.
Ako bi se javio socijalni problem, kao rezultat iznuđene mjere djelovanja, on bi se rješavao kroz propisivanje poreskih olakšica poslodavcima koji bi bili uključeni u sistem preuzimanja radnika”, kazao je Bojanić. U svemu tome, Bojanić vidi i bitnu ulogu države, kao nosioca i partnera u novim projektima iz oblasti energetike i poljoprivrede, što može, kako je rekao, obezbijediti značajan broj novih radnih mjesta.
Janjušević, međutim, ima drugačiji predlog za obezbjeđivanje sredstava za socijalni problem. “Sredstva bi se mogla obezbijediti, recimo, ako bi se država bavila nezakonito stečenom imovinom, njenom konfiskacijom, ili od međunarodnih projekata, gdje bi se namjenski tražila sredstva za unapređenje administracije, reformu uprave, decentralizaciju...”, kazao je Janjušević.
DPS pazi na ravnotežu
Kandidat za poslanike Koalicije “Evropska Crna Gora” Branko Čavor rekao je da analize pokazuju da je broj službenika u odnosu na populaciju u Crnoj Gori na nivou prosjeka EU. Vlada je u svojoj Strategiji reforme javne uprave kao jedan od ciljeva navela “prilagođavanje sistema državne uprave najboljim evropskim standardima, racionalizacija, povećanje efikasnosti i ušteda...”
“Iskustva država koje su prošle slične procese pokazuju da optimizacija javnog sektora nužno ne dovodi do smanjenja broja zaposlenih”, tvrdi Čavor. On je rekao da su organizacionim promjenama, donošenjem izmjena Zakona o državnoj upravi i Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave, stvoreni preduslovi za uspostavljanje održive organizacije državne administracije.
Čavor je napomenuo da treba imati u vidu da glavni zadaci koji se odnose na smanjenje troškova državne administracije treba izbalansirati sa predstojećim potrebama djelovanja u okviru procesa pristupanja EU, koji može zahtijevati i angažovanje značajnog broja državnih službenika.
Vlada, kako je kazao, preduzima mjere kojima se obezbjeđuje fiskalna održivost. “Između ostalog i kroz ograničavanje fonda zarada, a s druge strane potrebe da se unapređuje efikasnost javne uprave u cjelini i izgrađuju kapaciteti za upravljanje procesom pristupanja EU”, zaključio je Čavor.
Bonus video:
