Prvi put od uvođenja višepartijskog sistema nacionalne partije će na oktobarskim izborima moći da nastupe u okviru manjinskih lista, a sudeći prema najavama to pravo će iskoristiti politički predstavnici svih manjina u Crnoj Gori.
Izmjenama izbornog zakona, koji je usvojen prošlog oktobra, predviđeno je da učešće na manjinskim listama imaju pravo svi narodi koji čine manje od 15 odsto stanovništva.
To znači da u izbornoj trci po povlašćenim uslovima ne mogu učestvovati samo predstavnici Crnogoraca i Srba.
Novi izborni model predstavnicima nacionalnih manjina ne obezbjeđuje garantovane mandate u parlamentu, ali donekle omogućava da u izbornoj trci učestvuju po povlašćenim uslovima.
Ukoliko nijedna stranka sa manjinske liste ne pređe cenzus, DIK će zbrajati glasove svih stranaka koje podrži barem 2.700 birača, i na osnovu ukupnog rezultata dijeliti manjinske mandate
To bi u praksi značilo da u parlament automatski ulazi manjinska partija ili koalicija koja osvoji više od 9.800 glasova, koliko je na izborima 2009. godine iznosilo tri odsto biračke podrške.
U tom slučaju pravo na predstavljanje manjine ima samo ta stranka, dok se glasovi ostalih učesnika sa manjinske liste, prema Dontovom modelu brojanja glasova, raspoređuju strankama koje su na izborima osvojile najviše glasova.
U tom slučaju manjinska partija koja pređe cenzus mogla bi u parlamentu imati najmanje dva poslanika, dok bi se glasovi ostalih prelili koaliciji DPS-SDP-LP, Demokratskom frontu ili Socijalističkoj narodnoj partiji.
Na dan izbora glasači će moći da zaokruže samo jednog kandidata na glasačkom listiću, što znači da neće moći istovremeno da glasaju za građansku i stranku sa manjinske liste
Mandate tada dobija manjinska stranka ili koalicija koja je dobila najviše glasova, a šanse za ulazak u parlament ima i stranka koja na manjinskoj listi bude druga po jačini.
Na taj način najjače manjinske stranke dobile bi najviše tri poslanika, dok bi ostali svojim glasovima pogurali ulazak svojih sunarodnika u parlament. U tom slučaju nema prelivanja glasova ključnim političkim igračima u državi, jer se glasovi manjina prelivaju najjačim nacionalnim strankama i koalicijama.
To praktično znači da manjine koje nemaju jakog političkog igrača ili koalicije, imaju male šanse da osvoje barem jedno poslaničko mjesto.
Primjera radi, sve albanske partije i koalicije su na izborima prije četiri godine osvojile oko 14 hiljada glasova, ali su zbog starog izbornog modela prema kojem su Albanci imali posebnu izbornu jedinicu, osvojile četiri poslanička mjesta. Sa tolikom podrškom na oktobarskim izborima, nakon zbrajanja glasova, mogle bi da osvoje tri mandata.
S obzirom na to da Hrvati čine 0,92 odsto stanovništva Crne Gore, ta nacionalna manjina ima nešto povlašćenije uslove za ulazak u parlament
Za razliku od drugih učesnika koji u izbornu trku mogu ući samo ako prikupe 4.983 potpisa podrške, nacionalne partije moraju imati barem hiljadu potpisa podrške.
Manjinske liste neće biti posebno isticane na izbornom listiću, ali će se njihovi glasovi posebno brojati nakon izbora. Na dan izbora glasači će moći da zaokruže samo jednog kandidata na glasačkom listiću, što znači da neće moći istovremeno da glasaju za građansku i stranku sa manjinske liste.
S obzirom na to da u crnogorskom izbornom sistemu ne postoji pravo duplog glasa, ukoliko to učine, njihov listić će se smatrati nevažećim.
Hrvatima u parlamentu samo jedno mjesto
S obzirom na to da Hrvati čine 0,92 odsto stanovništva Crne Gore, ta nacionalna manjina ima nešto povlašćenije uslove za ulazak u parlament. Hrvatske partije i koalicije koje ne pređu cenzus, imaju pravo da učestvuju u zbrajanju glasova ako osvoje 0,35 odsto podrške, što je oko 1.150 glasova.
U tom slučaju Hrvati u crnogorskom parlamentu mogu dobiti jedno poslaničko mjesto. Primjera radi, hrvatska manjina imala je jednog poslanika u aktuelnom sazivu parlamenta u okviru vladajuće koalicije. Politički predstavnici Hrvata na izborima mogu učestvovati ako prikupe najmanje 300 potpisa podrške.
Bonus video:
