Crnogorske institucije se takmiče ko će više informacija sakriti od građana i javnosti, a kao glavnog krivca označavaju Agenciju za zaštitu ličnih podataka, koja ih svojim sugestijama navodno ograničava da na javan način predstave rezultate svoga rada.
Nakon što je poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Ervin Spahić tvrdio da ne postoji pravni osnov da se novčana sredstva funkcionera objavljuju na internetu, predsjednik Komisije za sprečavanje sukoba interesa Slobodan Leković nedavno je izjavio da će zbog ograničenja rada Komisije koje sugeriše Agencija trpjeti javnost, što bi moglo onemogućiti adekvatno praćenje imovine i prihoda funkcionera.
”Uloga Komisije treba da bude da ono što se prijavi i objavi bude provjerljivo i da na osnovu toga i javnost i državni organi znaju ko je prekršio Zakon"
U Državnoj izbornoj komisiji tvrde da ne smiju otkriti protiv kojih 17 političkih partija su podnijeli prekršajne prijave jer u zakonskom roku nijesu dostavili podatke o tome da li se finansiraju od članarina i o kolikom iznosu je riječ, te da li među prijavljenima ima i parlamentarnih stranaka.
Kažu da su dopis dobili od Agencije
Član Savjeta Agencije Radenko Lacmanović izjavio je “Vijestima” da se institucije sve češće kriju iza Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, loše tumače propis i savjete Agencije ili se “što je još gore, radi o potpuno nekreativnom pokušaju sakrivanja iza određenog zakona”.
Lacmanović je podsjetio na sugestiju Agencije da se na sajtu Komisije za sprečavanje sukoba interesa objavljuju inicijali maloljetne djece.
“Apsolutno se slažem sa onima koji tvrde da treba da sva imovina funkcionera treba da bude javna, pogotovo ona koju su stekli za vrijeme obavljanja funkcije. Kroz godišnje izvještaje lako se može uporediti imovina koja se stekla, odnosno narasla dok je neko bio na funkciji, ali uz uvažavanje svega što je Komisija do sada uradila, nije garantovala ni transparetnost ni sigurnost, a pogotovo uspješnost u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, naglasio je Lacmanović ocjenjujući da ne treba da imamo takvo tijelo ukoliko mu je jedini zadatak vođenje baze podataka.
”Uloga Komisije treba da bude, prije svega, da ono što se prijavi i objavi bude provjerljivo i da na osnovu toga i javnost i državni organi znaju ko je prekršio Zakon, povedu postupak i izriču sankciju”.
Lacmanović kaže da je kao član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka tri godine prijavljivao imovinu i to više nego što ga Zakon obavezuje, ali ga još niko, da zna, nije provjeravao postoji li išta sumnjivo u njegovim izvještajima.
Sud krije ko krši zakon
"Sudovi se ne smiju kriti iza Agencije, već treba da odgovore na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, vodeći računa da ne navedu matični broj, adresu ili sličan podatak koji otkriva o funkcioneru više nego što dozvoljava Zakon”
“Kad novi Zakon stupi na snagu podaci iz prekršajne i kaznene evidencije ili sankcija neće spadati u posebnu kategoriju ličnih podataka. Sudovi koji su do sada željeli da rade transparentno, trebalo je da stave kao zaštitnu mjeru sankciju koju su izrekli funkcionerima. Zaštitna mjera znači da je jedna od sankcija i njeno objavljivanje, kako bi funkcioner snosio odgovornost za učinjeno, ali i kako bi se preduprijedili budući slučajevi”, kazao je Lacmanović.
Prema njegovim riječima, sudovi to najčešće nijesu radili “iz dobro poznatih razloga - nijesu željeli da se zna koji su to funkcioneri prekršili Zakon i koja je sankcija izrečena”:
“Takođe, sudovi se ne smiju kriti iza Agencije, već treba da odgovore na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, vodeći računa da u svom odgovoru ne navedu matični broj, adresu ili sličan podatak koji otkriva o funkcioneru više nego što dozvoljava Zakon o zaštiti podataka o ličnosti”.
Matični broj je tajna
Kad su u pitanju političke partije koje su prijavljene zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih partija, Lacmanović kaže da je Agencija Državnoj izbornoj komisiji sugerisala da ne objavljuju matične brojeve građana na svojoj internet stranici.
“Sjetite se slučaja od prošle godine, donatorima DPS-a, kada se ispostavilo da niko ne može garantovati da se radi o pouzdanim informacijama, jer je bilo građana koji su najavljivali postupak protiv vladajuće partije i DIK jer su se našli na spisku, a da nikada nisu donirali ni centa nijednoj političkoj partiji”, pojasnio je Lacmanović.
On je naglasio da što se tiče tih partija koje nijesu dostavile obrazac o finansiranju kroz članarine i visine novca po tom osnovu na godišnjem nivou, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti ne ograničava DIK da saopšti tu vrstu podataka.
Haos se mora pospremiti
Direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević smatra da je u Crnoj Gori “potpuni haos kada je riječ o objavljivanju ličnih podataka”.
“Matični brojevi ne bi smjeli da idu u javnost, kao ni imena maloljetnika, ali imena funkcionera koji su se ogriješili o zakone ove države sa precizno navedenim djelom koje su počinili i sankcijom koja je propisana moraju da budu u cjelosti javni”, poručila je Uljarević.
Prema njenim riječima, matični brojevi su do te mjere otišli u javnost kroz razne postupke, a posebno kroz sistem biračkih spiskova da više ne vidi mogućnost da se tu u skorije vrijeme uvede red.
Galerija
Bonus video:
