Afera "Listing" u medije je plasirana iz policije, a ne iz skupštinskog Odbora za odbranu za bezbjednost, a tužilaštvo do danas nije rasvijetlilo ko je, kako su državni organi utvrdili, podmetnuo premijeru Igoru Lukšiću i bivšem šefu diplomatije Milanu Roćenu da su imali telefonsku komunikaciju sa odbjeglim narkobosom Darkom Šarićem.Tako je, u najkraćem, glasio odgovor poslanika, članova Anketnog i Odbora za bezbjednost iz redova opozicije i SDP-a,na zajedničko saopštenje Vrhovnog državnog tužilaštva. Uprave policije i Uprave za sprečavanje pranja novca.
Ranka Čarapić, Predrag Mitrović i Božidar Vuksanović zaprijetili su prije dva dana da će tužilaštvo istražiti ko je od 19 poslanika medijima dostavio "tajne podatke" u aferi "Telekom", iako prethodno nije sprovedena nikakva istraga. Poslanik SDP-a Raško Konjević je ocijenio neprimjerenim optužbe bez utvrđenih činjenica i dokaza.
"To nije adekvatan pristup rješavanju ove situacije. Bilo je slučajeva ozbiljnog curenja tajnih podataka iz nekih institucija i njihovog prepravljanja i dostavljanja medijima, kao što je slučaj "Listing", a još nije utvrđeno ko je to počinio. Tako da najmanje ta institucija ima pravo da bez dokaza optužuje poslanike ili nekog drugog", kazao je Konjević koji je član Anketnog i Odbora za odbranu i bezbjednost.
On je dodao da treba sprovesti istragu koja će utvrditi ko je odgovoran i onda kazniti odgovorne za curenje informacija u aferi "Telekom". "Ni poslanici ne smiju biti pošteđeni eventualne od govornosti. Zakon mora da važi jednako za sve", dodao je Konjević.
"Bilo je slučajeva ozbiljnog curenja tajnih podataka iz nekih institucija i njihovog prepravljanja i dostavljanja medijima, kao što je slučaj "Listing", a još nije utvrđeno ko je to počinio"
Lider PzP-a Nebojša Medojević je podsjetio da je kao član Odbora za bezbjednost više puta ukazivao da podaci cure.
"To se desilo i prošli put kada je bila afera 'Listing', ka da je neko od članova Odbora, državni ili specijalni tužilac za organizovani kriminal, dao informacije javno da je jedna strana služba tražila podatke o određenim visokim funkcionerima Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), imajući u obzir sumnju da su ti inspektori podatke vezano za akciju 'Balkanski ratnik' distribuirali narkobosovima", naveo je Medojević.
On je saopštio da je pokrenuo inicijativu kod državnog tužioca, nakon objavljivanja informacija u medijima, da se pokrene istraga i kaže ko je dostavio podatke sa sjednice Odbora za bezbjednost.
"Čarapić nije pokrenula nijednu aktivnost u vezi te inicijative što pokazuje da postupa po nalogu političara, a ne na bazi profesionalnih standarda", ocijenio je Medojević. Zbog afere "Listing" smijenjeni su direktor ANB Vladan Joković i šef policije Veselin Veljović, iako je prvi saopštio da podnosi ostavku, dok je bivši šef policije imenovan za savjetnika šefa države Filipa Vujanovića. U dijelu javnosti je protumačeno da je pozadina afere "Listing" klanovski sukob unutar DPS-a.VDT, uprave za sprečavanje pranja novca i policije su navele i da će ubuduće davati selektivne informacije ovim skupštinskom odborima, iako su zakonom o parlamentarnoj istrazi i o zaštiti tajnih podataka obavezni da članovima Odbora za bezbjednost dostave sve tražene podatake iz djelokruga njihove nadležnosti Čarapić, Mitrović i Vuksanović zajednički su ocijenili da će se to što je dio podataka koji je objavljen u medijima "odraziti na kvalitet istrage", koju bezuspješno vode šest godina.
Za poslanika SNP-a Predraga Bulatovića cilj zajedničke akcije ove tri institucije je da zatvori vrata Anketnog odbora prije roka i da se pred izbore sve pokuša zataškati.
"Tri institucije, koje su ovoga puta izdale zajedničko saopštenje, u velikim akcijama, kao što je bio 'Balkanski ratnik' bile su raštimovane, nepovezane, što je zaključio i parlament, odnosno Odbor za odbranu i bezbjednost. No, kad treba poniziti poslanike i parlament nastupaju jedinstveno", rekao je Bulatović koji je član Anketnog i Odbora za bezbjednost.
Sijanje straha pred izbore
Bulatović kaže da se on ponašao u skladu sa zakonom, te da nije kontaktirao medije u predmetnom slučaju.
"Ovim se ne pravdam, već sam čvrsto ubijeđen da to nije uradio niko od kolega", rekao je Bulatović. Centralno pitanje, kazao je on, je kako je moguće da je neko iz Crne Gore mogao uzeti 7.3 miliona eura za korupciju i privatizaciju "Telekoma" ili kako je mogao podići u gotovini 2.3 miliona iz banke, a da to nadležni organi nijesu otkrili i procesuirali.On ističe da su prijetnje koje stižu iz tužilaštva, policije i Uprave za sprečavanje pranja novca imale političku platformu u izjavi poslanika DPS-a (Zoran Jelić).
"Činjenica da smo imali izjavu poslanika DPS-a prije ovog saopštenja znači da su ove institucije zarobljene i da su zbog toga već duži niz godina pod političkim pritiskom i ne mogu efikasno da privredu pravdi one koji su korumpirani u ovoj aferi", upozorio je Bulatović.
Priča o istrazi prema poslanicima i medijima koji su već unaprijed osumnjičeni je, za Bulatovića, sijanje straha uoči izbora".
Njemu nije jasno zašto je Uprava policije potpisala saopštenje kada na sjednici Anketnog odbora nije ni baratala nekim posebnim podacima:
" Uz to, od tih informacija UP ništa se nije pojavilo u javnosti"."VDT, uprave policije i za sprečavanje pranja novca
Čarapić, Vuksanović i Mitrović krše zakone
Predsjednik Upravnog odbora NVO Institut Alternativa Stevo Muk smatra da je saopštenje tužilaštva, policije i Uprave za sprečavanje pranja novca pokazalo da ove institucije Zakon o parlamentarnoj istrazi i Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane ne obavezuje.
"Na ovim institucijama nije da, kako kažu u saopštenju, 'iskazuju poštovanje i povjerenje prema članovima odbora', nego da postupaju prema Ustavu i zakonima", ukazao je Muk.Najavljeno 'filtriranje' informacija koje će se dostavljati poslanicima, osim što je nezakonito, obesmisliće sprovođenje kontrolne funkcije, smatra Muk.
"Zato poslanici moraju biti jedinstveni u osudi ovakvih najava nezakonitog ponašanja koje dolaze od ključnih institucija čiji bi rad trebalo da kontrolišu. Nedopustivo je da poslanici vladajuće većine prihvataju i odobravaju najave da će se Skupštini ubuduće selektivno dostavljati podaci", rekao je Stevo Muk.
Stevo Muk smatra da je saopštenje tužilaštva, policije i Uprave za sprečavanje pranja novca pokazalo da ove institucije Zakon o parlamentarnoj istrazi i Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane ne obavezuje
Prema njegovim riječima, čak i kada bi pravosnažnom presudom bilo dokazano da je neko od poslanika odgovoran za dostavljanje informacija medijima, "radi se o individualnom krivičnom dijelu zbog kojeg pravni poredak neće biti ukinut".osuđujući poslanike i medije, u jednom danu su dotakle najnižu tačku prava i demokratije", ocijenio je Bulatović.
Komentarišući najavu institucija da u budućnosti neće dostavljati parlamentu potpune informacije, Bulatović je kazao da se radi o važnoj poruci Evropskoj komisiji pred njihov godišnji izvještaj.
"Ove institucije time čine korak unazad i kada je riječ o ulozi parlamenta, to priznaju da rade i misle da je to u redu. Osnovano sumnjam daje neko iz tih struktura dao informacije da bi se sve ovo desilo", rekao je Bulatović.
On je predložio da, nakon izbora u oktobru, novi saziv parlamenta promijeni Ustav u dijelu parlamentarne istrage i proširi nadležnosti parlamenta, a kroz zakone pojačaju obaveznost tužilaštva, policije. Uprave za sprečavanje pranja novca i drugih da pružaju sve informacije skupštinskim tijelima koja vrše nadzor.
Podaci se ne smiju cenzurisati
I Konjević je iznenađen stavom tri institucije da ubuduće doziraju informacije koje će davati poslanicima.
"Skupština vrši nadzor nad nekim od ovih institucija i temeljna je politička institucija iz koje drugi crpe legitimitet i svi koji misle da mogu određivati mjeru kontrolne uloge parlamenta griješe. Samo parlament tu mjeru može određivati shodno svojim ustavnim i zakonskim nadležnostima. Institucije koje budu pokušale da dezavuišu ulogu i ovlašćenja parlamenta biće predmet utvrđivanja političke i profesionalne odgovornosti", rekao je Konjević.
On je ocijenio da policija i tužilaštvo, u skladu sa svojim nadležnostima, treba da pokrenu postupak u kome bi se otkrilo koje počinio krivično djelo odavanja tajnih podataka. "Shodno zakonu treba utvrditi ko je imao pristup ovim podacima i to su svakako poslanici, ali i predstavnici drugih nadležnih institucija. Neka nadležni istragom utvrde i sankcionišu počinioce bez obzira koje funkcije obavljali. Lično sam spreman da se odazovem pozivu nadležnih organa", poručio je Konjević.
On je ocijenio da je odavanjem tajnih podataka nanesena "ogromna šteta istrazi":
"A selektivnim i dijelom netačnim podacima dostavljenim medijima jasno je da se želio napraviti politički efekat u susret izborima".Predsjednik Odbora za bezbjednost i poslanik DPS-a Mevludin Nuhodžić rekao je "Vijestima" da "razumije zabrinutost" tužilaštva, policije i Uprave za sprečavanje pranja novca zbog curenja informacija o slučaju "Telekom", jer je bojazan da istraga može biti ugrožena "realna".
"Krajnji zadatak svih domaćih institucija je da se sazna puna istina o privatizaciji Telekoma, da se utvrdi da li je bilo korupcije, ko su odgovorne osobe, te da se one privedu pravdi. Zato smatram daje neophodno da se utvrdi identitet osobe ili osoba koje su dostavile podatke medijima i na taj način otklone sve sumnje i politizacija ove priče", rekao je Nuhodić.
"Krajnji zadatak svih domaćih institucija je da se sazna puna istina o privatizaciji Telekoma, da se utvrdi da li je bilo korupcije"
Stavove iz saopštenja VDT, Uprava za spriječavanje pranja novca i policije Nuhodžić nije doživio kao osudu poslanika i ne očekuje probleme u odnosu između parlamenta i državnih institucija.
Nuhožić kaže da on nije izvor informacija koje su procurjele u medije.
Vukčević i Stanišić kao da su iz dvije partije
Član Anketnog odbora iz redova DPS-a Zoran Vukčević i njegov stranački kolega iz Odbora za odbranu i bezbjednost Obrad-Mišo Stanišić iznijeli su oprečne stavove o izvoru informacija o aferi "Telekom", kao i prijetnji tri državne institucije da će poslanicima dostavljati cenzurisane podatke.
Vukčević je odbacio mogućnost da je on, ali i bilo ko drugi iz redova poslanika vladajuće koalicija dao medijima podatke i ocijenio da je jasno da su to učinili neodgovorni opozicioni poslanici.
"Polazeći od toga kako su se ponašali opozicioni poslanici u prethodnom periodu, ali imajući u vidu i njihove sadašnje izjave u javnosti, jasno je da je neko od njih dao tajne podatke", kazao je Vukčević koji je član Anketnog odbora.Njima, kako je kazao, nije cilj da se sazna istina, već da senzacionalistički saopštavaju informacije zasnovane na insinuacijama.
"Opoziciji je stalo da se plasiraju tekstovi u kojima se blate lica koja nemaju nikakve veze sa bilo kojim sudskim postupkom u zemlji ili inostranstvu povodom navodne afere ’Telekom'", kazao je "Vijestima" Vukčević
"Opoziciji je stalo da se plasiraju tekstovi u kojima se blate lica koja nemaju nikakve veze sa bilo kojim sudskim postupkom u zemlji ili inostranstvu povodom navodne afere ’Telekom'", kazao je "Vijestima" Vukčević. Međutim, Stanišić smatra da su članovi Odbora za bezbjednost do sada postupali u skladu sa Zakonom o tajnim podacima, ali da ukoliko se neko ogriješio o propis treba da odgovara.
„Ako su pojedini članovi Odbora pokušali da daju podatke u političke svrhe onda je to zaista bez presedana, ali u to ne želim da vjerujem", rekao je Stanišić agenciji Mina biznis.
Vukčević kaže da tužilaštvo, policija i Uprava za sprečavanje pranja novca imaju osnova da sumnjaju u poslanike Anketnog odbora i Odbora za bezbjednost "i to naravno na opozicione jer samo oni to mogu da smisle i da urade".
"Ti organi ne treba da daju bilo koje podatke Skupštini dok se ne otkrije i primjereno, i u skladu sa Zakonom, kazni dostavljač informacija medijima", zaključio je Vukčević.
Međutim, Stanišić je naveo da se ne mogu cenzurisati podaci koje poslanici dobijaju, jer bi to bilo protivzakonito.Zakon o parlamentarnoj istrazi i Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjeđnosti i odbrane ne propisuje da su državni organi dužni da dostave poslanicima na uvid svu traženu dokumentaciju.„Samo treba raditi u skladu sa zakonom i nema nikakvih problema", poručio je Stanišić.On je kazao da aktuelna situacija ne može usporiti istragu u vezi privatizacije Telekoma.
„Što se istrage tiče, treba ići do kraja i vidjeti ko eventualno treba da odgovara", poručio je Stanišić.
Očekujemo da ispitate sve
Sjedinjene Američke Države očekuju od Vlade Crne Gore da ispita sve navode nezakonitih aktivnosti u Crnoj Gori vezanih slučaj "Telekom", saopšteno je juče "Vijestima" iz ambasade SAD u Podgorici.
Odgovarajući na pitanja o mogućnosti da dva člana Anketnog odbora prisustvuju suđenju u slučaju korupcije pred sudom u Njujorku, koje je planirano za kraj avgusta, a što je inicirao predsjednik tog skupštinskog tijela Andrija Mandić, iz ambasade SAD je odgovoreno:
"Skupštinski Anketni odbor je kontaktirao ambasadu SAD sa pitanjem da li crnogorski politički predstavnici mogu da putuju za Njujork u avgustu u vezi sa slučajem Telekom. Ministarstvo pravde Sjedinjenih Država je svjesno da se Crna Gora zanima za slučaj Telekom. Ambasada SAD je obavijestila skupštinski Anketni odbor da formalni sudski postupak nije zakazan za kraj avgusta. Inicijalne konsultacije pravnih zastupnika kako bi razgovarali o budućoj razmjeni informacija u slučaju Telekom će se dogoditi krajem avgusta, ali to su samo preliminarni razgovori u vezi sa proceduralnim pitanjima", navode iz ambasade SAD.
Dodaje se da su detalji sprovođenja istrage pravna stvar kojom rukovodi Ministarstvo pravde i Komisija za hartije od vrijednosti SAD.
"Mi očekujemo od Vlade Crne Gore da, paralelno, ispita sve navode nezakonitih aktivnosti u Crnoj Gori vezanih za ovaj slučaj, saopšteno je iz ambasade na čijem čelu je Su Kej Braun.
Galerija
Bonus video:
