Ulazi u evropske institucije danas će biti otvoreni, spremni su govori za Dan Evrope, ali niko ne može negirati duboku krizu, ne samo finansijsku. Ne zna se da li će rezultat francuskih izbora značiti napredak ili nazadak za eurozonu i Uniju i baš niko ne zna što budućnost nosi za Grčku.
Uskoro se završava šestomjesečni mandat Danske na čelu EU, a palicu preuzima Kipar, zbog čega Turska već sada signalizira nezadovoljstvo. Sa svake strane zida tvrđave Evrope predstoji nemirni period.
Za zapad, Poljska je bila velika, nereformisana, zaostala katolička zemlja, koja nikad neće moći da se uklopi u pravi zapad
I dok se očekuje da Crna Gora u junu počne pristupne pregovore, navršava se osma godišnjica otkako je osam socijalističkih zemalja istočne Evrope, od kojih sedam iz Varšavskog bloka, ušlo u EU. Pa, je li im žao? Teško!
Prvo, sve stoje bolje od Grčke, mnoge bolje od Portugala i Španije. Uslovi za život jedne obične porodice u Krakovu nikako nisu gori nego uslovi njihovih pandana u Dablinu, iako je Irska donedavno bila zemlja za prihvat poljskih radnika.
Tako to rade Poljaci
Slovačka, koja je pregovarala samo dvije godine i za koju se smatralo da će biti na repu novih zemalja, danas je jedna od najuspješnijih među novima. Ali, najveće iznenađenje je Poljska, koja je bila, kad su ih primali 1. maja 2004. pod sumnjom da je nespremna. Padali su predlozi da se Poljskoj predloži specijalan status (kakav sada nude Turskoj), sve samo ne članstvo.
Za zapad, Poljska je bila velika, nereformisana, zaostala katolička zemlja, koja nikad neće moći da se uklopi u pravi zapad. Evropski građani u Poljacima nisu vidjeli Šopena i Kopernika, nego masu poluobrazovanih radnika kako hrle u zapadnu Evropu i po damping cijenima uzimaju pravim Evropljanima poslove.
Budimpešta je savršeno prošla pregovore, ušla je u EU kao zemlja koja je cvala pod milijardama dolara stranih investicija. Ali danas...
Poljaci su i prvaci u iskorištavanju evropskih fondova i još prije proširenja fokusirali su se na to da vani iškoluju što je moguće više evropski specijalizovnih kadrova. Izgradili su modernu, vrlo uspješnu javnu upravu.
Pad Mađara i skok Čeha
Suprotan primjer je Mađarska. Ako je Poljska predstavljala aristokratiju među slovenskim narodima, Mađarska je bila par sa Austrijom. To je bila zemlja u koju su, gledajući iz Brisela, na početku članstva polagane najveće nade.
Budimpešta je savršeno prošla pregovore, ušla je u EU kao zemlja koja je cvala pod milijardama dolara stranih investicija. Ali danas... Prezaduženost države, banaka i građana, stambeni i drugi krediti sa deviznim klauzulama, pa bijeg inostranih investitora, skok nezaposlenosti...
Slovačka je napredovala, doživjela veliki ulaz stranih ulaganja, ali nije dobro riješila problem razlike između bogatih i siromašnih – Češka je tu najbolja
Često Britanci njih zamole, kad ne vole sami istrčavati, da im nešto obave, recimo rušenje profederalističkih inicijativa. No, iako nekad gnjave, svi znaju da je Češka veliki uspjeh prošlog proširenja – stabilna, umjerena, vrlo razvijene demokratije, zemlja koja mirno napreduje. Karakteriše je stabilno i pravedno društvo, u kojem ima najmanje stanovništva ispod praga siromaštva - ispod 5 odsto. Nezaposlenost je 6,5 odsto, ekonomski rast prošle godine je bio 2 odsto,a prosječna bruto plata 2010. bila je 1.136 eura.
Slovačka je napredovala, doživjela veliki ulaz stranih ulaganja, ali nije dobro riješila problem razlike između bogatih i siromašnih – Češka je tu najbolja. Bum je trajao do krize, onda je potražnja za njenim proizvodima pala i pao joj je rast. Upravo sprovodi antikorupcijske mjere, koje je koštaju porasta nezaposlenosti na 13 odsto. Prosječna bruto plata u Slovačkoj je 830, a neto 650 eura.
Slovenija više nije Luksemburg
A gdje je Slovenija? I dalje je to zemlja najvišeg standarda građana, izgrađena i napredna, zemlja koja je prva od novih primljena u eurozonu, ali u ovom trenutku se jako muči. Prolazi kroz ekonomsku krizu kojoj je, kažu u Briselu, u korijenu to što nisu sprovedene stvarne reforme, pa ni stvarna privatizacija. Razlog je bio da se htjela sačuvati ravnomjernost, solidarnost društva, i stav da su dovoljno bogati da to mogu izdržati.
No, i njih je kriza udarila po glavi. Nezaposlenost ipak ne prelazi 10,8 odsto, stanovništva ispod granice siromaštva u Sloveniji je 12,3 odsto, ali realni rast je 1,1 odsto. Njen ugled je trpio za vrijeme dok je kočila Hrvatsku zbog razloga koji niko u Briselu nije dobro razumio, i više je ne smatraju „Luksemburgom Balkana“.
Baltičke zemlje strpljivo rade i trpe krizu, dok Grci stalno kukaju
Konačno, kako su prošle tri male, baltičke zemlje, koje malo poznajemo, a koje su bile dio Sovjetskog Saveza? One su imale sreću da su ih trenirale i vodile skandinavske zemlje. Među njima je najbolje kotirana Estonija, moderna tržišna ekonomija, otvorena, koja se bogatila sve do krize.
Letonija i Litvanija su, vođene MMF-om, sprovele mjere stezanja kaiša, u nekim elementima jače nego Grčke, a nikad ih niko nije čuo da kukaju i leleču
Treća zemlja, Litvanija, potonula je nešto manje -15 posto. Letonija i Litvanija su, vođene MMF-om, sprovele mjere stezanja kaiša, u nekim elementima jače nego Grčke, a nikad ih niko nije čuo da kukaju i leleču.
Uz to, Estonija mirno, bez puno prigovora, daje svoj prilog spasavanju Grčke i ostalih problematičnih zemalja eurozone, dok su druge dvije najavile svoj skori ulazak u monetarnu uniju.
Galerija
Bonus video:
