U današnjoj Crnoj Gori mora biti pronađena formula po kojoj će se graditi sloga, zajedništvo i novi odnosi među ljudima. Osvrtanje na zločine iz prošlosti, koje su učinili pripadnici različitih ideologija i pokreta, treba da posluži kao nauk da se više nikada ne ide tim putem, kazao je predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić.
On je govorio na parastosu u kolašinskom naselju Lug, povodom, kako su organizatori naveli, “70 godina od kada su predstavnici komunističke vlasti za tri mjeseca ubili 350 Kolašinaca, među kojima i mnogo intelektualca, oficira i ostalih pripadnika građanske klase”.
Prema Mandićevim riječima, neophodno je razdvojiti što je viteštvo, a što zločin u crnogorskoj prošlosti. Suočavanje sa prošlošću, smatra on, ne bi trebalo ograničiti samo na dešavanja 90-ih.
“To suočavanje u Crnoj Gori treba da se odnosi naročito na period 1941-1945, pa, zašto ne reći, i na 1918. Na sve vrijeme naših tragičnih podjela. Zločine koji su se desili moramo da označimo, kako se nikada ne bi ponovili, a da našu budućnost gradimo bez ikakvih opterećenja. Ipak smo mi u Crnoj Gori jedni drugim najbliži, jer smo rođaci, prijatelji, braća i kumovi, nas ovdje nije ubijao neko ko je došao iz Berlina,već su to opet bili ljudi koji su nama bili najbliži”, naglasio je Mandić .
Neki od govornika, među kojima su bili istoričari Vukić Ilinčić, Žarko Leković i Goran Kiković, kazali su juče na Lugu da je “nakon što je komunistička vlast ubila više stotina Kolašinaca, u tom kraju formiran četnički pokret”. Među ubijenima na Božić 1942. godine, kako su saopštili govornici, bio je barjaktar Mihailo Mandić sa svoja tri sina.
Bonus video:
