Namjera sadašnjeg saziva Skupštine Crne Gore da sebi poveća plate bez obzira na tešku ekonomsku situaciju u državi podsjetila je kako njihove bivše kolege već par godina primaju visoke državne penzije.
Ipak, ostalo je u zapećku da jedan dio njih, i pored penzija zarađenih na osnovu dva poslanička ili ministarska mandata, i dalje prima i platu od države.
Jedan od njih je bivši poslanik SNP-a Srđa Božović, član Savjeta Centralne banke. Božović nije htio da govori o tome.
“Ne dajem izjave za javnost. Zaista, ni na tu, ni na bilo koju drugu temu”, rekao je Božović.
Dok rijetki “penzioneri” i dalje plate primaju od države, drugi se bave privatnim poslovima
“Dosta je bilo pisanja, evo godinu ste me provlačili po novinama za nešto što ni u ludilu nije tačno, to sam demantovao, korektno ste to objavili i završavam diskusiju i bilo koju izjavu na tu temu”, istakao je Parača.
Bivši poslanik NS-a Predrag Drecun, doskorašnji direktor Prve banke, tražio je da mu se pitanja pošalju u pisanoj formi, uz obećanje da će odgovoriti. On to još nije učinio.
Đurđevac: Nemojte molim vas na tu temu
Kako je moguće da bivši funkcioneri primaju i plate i penzije u visini od 800 do 1.860 eura, koje državni budžet godišnje koštaju 1,4 miliona eura, odgovor je dao Zakon o zapošljavanju, dopuštajući tu mogućnost.
Isti oni koji su prije tri godine u Skupštini izglasali privilegovane penzije glasali su i za takav Zakon o zapošljavanju. Dok rijetki “penzioneri” i dalje plate primaju od države, drugi dio njih se bavi privatnim poslovima - od biznisa do advokature.
Neki su kazali da ne vide ništa sporno u tome što i dalje primaju penzije u iznosu od 800 do 1.860 eura.
Pojedini korisnici državnih penzija, koji su bili raspoloženi za razgovor sa “Vijestima”, a koji su pravo na tu privilegiju ostvarili na osnovu Zakona o zaradama i drugim primanjima državnih i javnih funkcionera, koji je ubrzo i pao pred Ustavnim sudom, kazali su da ne vide ništa sporno u tome što i dalje primaju penzije u iznosu od 800 do 1.860 eura.
Uvjereni da je riječ o stečenom pravu, kazali su da su pravo na penziju ostvarili u skladu sa važećim Ustavom, i tada važećim zakonom.
“Mi smo te penzije stekli dok je zakon bio važeći, tako da se onda dio tog zakona koji je pao pred Ustavnim sudom ne odnosi na to što mi primamo penzije, budući da su stečena prava. Ppotpuno su na zakonit način ostvarene”, rekao je “Vijestima” nekadašnji poslanik SNP-a i bivši premijer bivše SRJ Zoran Žižić, napominjući da nigdje nije zaposlen.
Džaković: Uveli su nam porez od 100 eura
Dugogodišnja poslanica DPS-a Ljubica Beba Džaković nije bila ni upoznata da sa podatkom da je zakon na osnovu kojeg je ostvarila penziju pao pred Ustavnim sudom: “Je li pao? E nijesam znala ja to. Nijesam ni bila tu kad se to dešavalo. Vidite, ja primam državnu penziju koja je trebalo da iznosi 1.138 eura. Onda su nabili neki porez, 100 i nešto eura. Tako kad sam dobila to rješenja ja sam potpuno skoro na isto koliko bi mi bila ta redovna penzija koja me sljeduje. Samo me mrzi da ja to prebacujem, jer sam u Beogradu godinama radila”.
Pojasnila je i da bi razlikom između državne i redovne penzije koju bi ostvarila “izgubila možda 50 eura”: “Apsolutno mi dođe skoro isto. Ako treba mogu se prebaciti na moju penziju, samo me jednostavno mrzi da to uradim”.
Nekadašnji ministar energetike, industrije i rudarstva Vojin Đukanović kazao je da prima državnu penziju, koja je gotova jednaka redovnoj.
“Ta penzija je koliko i moja redovna penzija. Kad se odbije porez od oko 100 ili 115 eura, nemam nikakvu povoljnost od državne penzije, a dobio sam je zato što su je i ovi iz opozicije, koji su radili sve protiv države, pokrenuli zakon i izglasali pa dobili penziju. Drugog razloga nije bilo”, rekao je Đukanović “Vijestima”.
On tvrdi da bi njegova redovna penzija, da nema limita, bila veća za 30 odsto, poručujući da nije nigdje radno angažovan, osim u DPS-u, za šta, tvrdi on, ne dobija nikakvu novčanu nadoknadu.
Simonović: Neka drugi sude je li to opravdano
Ništa sporno u državnim penzijama, koje su funkcioneri ostvarili na osnovu norme da su funkciju obavljali u najmanje dva mandata, imali najmanje 15 godina radnog staža, odnosno 50 godina starosti za žene i 55 za muškarce, ne vidi ni bivši poslanik SNP-a Vuksan Simonović.
“Mislim da su te penzije dobijene u potpunosti u skladu sa važećim Ustavom i tada važećim zakonom. E sad, to da li su one opravdane i previsoke ja bih ipak ostavio da drugi sude”, kazao je Simović, poslanik u pet mandata.
Istakao je i da nigdje nije radno angažovan, osim što, kako je rekao, kao i uvijek radi u sjedištu partije: “Radim bez ikakve nadoknade, jer sam član Izvršnog i Glavnog odbora SNP-a”.
Šoć: Tada je to bilo zakonito
Nekadašnji predsjednik Narodne stranke i bivši ministar pravde Dragan Šoć kazao je da ne vidi ništa sporno u državnim penzijama: “Zašto da nije u redu da primam tu penziju? To pravo sam ostvario u vrijeme kad je to bilo zakonito”.
Za više od godinu i po dana, koliko je zakon bio na snazi, pravo na penziju ostvarilo je oko 115 funkcionera.
Nijesu svi od sagovornika bili raspoloženi da “Vijestima” odgovore na pitanje je li ispravno da primaju penzije koje iznose i do 1.900 eura, iako je zakon pao pred Ustavnim sudom. To što nijesu željeli da odgovore pravdali su činjenicom da više ne daju izjave za javnost.
“Ne bih ja o tome ništa zaista. Ja sam od bilo kakvih izjava i nastupa u javnosti sit. Razumjećete me onda i ovom prilikom što ne želim ni u šta da se miješam. To je moj stav”, rekao je bivši poslanik NS i lider nekadašnje SNS Božidar Bojović.
Ramo Bralić i ambasador i penzioner
Pravo na penziju, između ostalih, ostvarili su i porodice nekadašnjih funkcionera Rajka Milovića, Vuka Minića, Pavla Bulatovića, Momčila Vučetića, kao i poslanici Novak Radulović (NS), Novak Kilibarda (NS), Omer Adžović (DPS), Radovan Bakić (DPS), Smajo Šabotić (DPS), Miodrag Živković (LSCG), Ramo Bralić (SDP) koji je sada ambasador Crne Gore u Turskoj, Aleksandar Đurišić (DPS), Ranko Kadić (bivši SNS), Asim Dizdarević (DPS), Radoje Kontić (DPS).
Penzije su dobili i: Danilo Vuksanović (DPS-SNP), Momčilo Bojović (SNP), Radoman Gogić (SNP), Harun Hadžić (SDA), Dejan Drobnjaković (SNP), Predrag Goranović (DPS), Hasan Kurtagić (DPS), bivši šef diplomatije Branko Perović, Žarko Rakčević, Slavko Perović (LSCG), Radenko Bošković (SNP), Dragan Braunović (SNP), Branko Bujić (SNP), Miloš Bojović (SNP), Želidrag Nikčević (bivša SNS), Pavle Čukić (NS), Ilija Darmanović (SRS), Asim Dizdarević (DPS).
Takođe, Ranko Đonović (LSCG), Vujadin Đuričanin (SNP), Dragiša Dožić (SNP), Šćepan Dragović (SNP), Miloje Drobnjak (DPS), Đorđe Džuverović (DPS), Ljubo Glušac (NS), Miodrag Gomilanović (DPS), Božidar Ivanović (DPS), Gojko Janković (SNP), Čedomir Vračar (NS), Dejan Vučićević (NS), Dejan Vučinić (LSCG), Stanka Vučinić (LSCG), Budimir Dubak (NS)...
Riječ je o podacima MANS-a dobijenih na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ali je jedna strana sa spiskom od 29 imena skenirana tako da se ne vide prezimena.
Galerija
Bonus video:
