Veliki evropski mediji su požurili da izvijeste o “Balkanskom proljeću”, iako ovdje medvjedi još spavaju dubokim snom i teško je procijeniti kako bi mogli izgledati njihovi susreti sa ostarjelim lovokradicama.
Temperature duboko ispod nule nijesu ni ovog vikenda spriječile desetine hiljada ogorčenih građana regiona - od Tirane i Beograda do Banjaluke i Podgorice - da izađu na ulice i zatraže promjene u društvu i smjene vlasti u ovim državama.
“Odgovornost za ovu situaciju prije svega snose lokalni politički sistemi koje građani smatraju autokratskim, populističkim, korumpiranim, nefunkcionalnim i prije svega otuđenim od običnih ljudi i njihovih osnovnih potreba”, kaže za “Vijesti” urednik u Balkanskoj istraživačkoj mreži (BIRN) Srećko Latal.
Iza svih ovih protesta stoje građanske grupe, osim onih u Albaniji koje predvodi opozicija tražeći ostavku Vlade Edija Rame od koga Brisel godinama traži bolje rezultate u borbi protov korupcije i organizovanog kriminala. No to nije smetalo evropskom komesaru za proširenje Johanesu Hanu da kritikuje albansku opoziciju zbog napuštanja parlamenta, dok EU istovremeno toleriše Aleksandra Vučićića i Mila Đukanovića iako je činjenica da se crnogorska opozicija nametnula kao skoro redovan sagovornik Brisela za razliku od usitnjenije i heterogenije srpske opozicije.
Latal kaže da dio odgovornosti za ovakvu situaciju u regionu snose i međunarodni akteri, prije svega EU koja se sve više udaljava od ideje proširenja na Balkan, pa do Amerike, Rusije, Kine i drugih međunarodnih aktera koji zaoštravaju svoje odnose na globalnoj sceni što indirektno ili direktno pojačava tenzije na Balkanu.
“Imajući u vidu da je trenutni proces destabilizacije Balkana velikim dijelom posljedica regionalnog slabljenja uticaja EU, jasno je da bi neki novi, ali bitno konkretniji, realniji, brži i jači angažman EU mogao pomoći zaustaviti i preokrenuti ove trendove i ponovo stabilizovati region. Međutim, takođe je očigledno da tako drastičan zaokret politike EU prema Balkanu nije realan u situaciji kada se ona suočava sa sve većim unutrašnjim izazovima. Zbog toga se čini da je Balkan u ovom periodu ostavljen samom sebi”, zaključuje Latal.
Glavni urednik nedjeljnika NIN Milan Ćulibrk je saglasan sa ocjenom da je Balkan sad prepušten sam sebi.
Ćulibrk“Zapad ponavlja grešku sa početka 90-tih kada je, uz nešto veči angažman u vrijeme Anta Markovića, mogao da obezbijedi mirnu tranziciju i da se izbjegne sve ono što se dešavalo.. Zapad čeka da se stvari odvijaju i onda da stane na stranu pobjednika, kao što je bio slučaj u Makedoniji. U međuvremenu očekuje od ovih vođa da rješavaju probleme, iako nas te vođe svakim danom sve više udaljavaju od evropskih vrijednosti”, kaže Ćulibrk za “Vijesti”. Na konstataciju da se u Makedoniji ipak umiješao međunarodni faktor, prvenstveno SAD radi prijema te države u NATO, Ćulibrk primjećuje da je Zapad čekao situaciju da postane moguće smijeniti bivšeg premijera Nikolu Gruevskog da bi tek onda pogurao taj proces. Latal kaže da to što je EU prepustila Balkan samom sebi ne mora da bude negativno: “Što se vidjelo na primjeru Makedonije koja je zahvaljujući odvažnosti i pozitivnom angažmanu opozicije i civilnog društva u zadnjih mjesec dana napravila istorijski iskorak ka rješavanju svojih odnosa sa Grčkom. Primjer Makedonije je jasno pokazao da međunarodni kontekst može olakšati ili otežati neke lokalne procese, ali da budućnost ovog regiona i svake pojedinačne zemlje zavisi prije svega od lokalne zajednice i domaćih aktera”, zaključio je Latal.
Svi bi da budu mali Putin
Ćulibrk i Latal imaju oprečna mišljenja o tome koliko razvoj događaja u jednoj može uticati na dešavanja u drugoj državi. Uprkos tome što su motivi zbog kojih su ljudi izašli na ulice slični ili isti, Čulibrk primjećuje i da svaka država ima samo svoje probleme i da svaka predstavlja izolovan slučaj.
Tako je, navodi Ćulibrk, Vučić imao odličnu saradnju sa Gruevskim koji je preko Albanije, Crne Gore i Srbije pobjegao u Budimpeštu, dok je novi makedonski premijer Zoran Zaev u režimskim medijima u Srbiji označen kao neprijatelj, dok su istovremeno upitni i odnosi srpskog i crnogorskog predsjednika.
Pri tome, kaže Ćulibrk, svi ti balkanski lideri žele da budu “mali Putini ili Erdogani” u svojim državama i u regionu. Sa druge strane, Latal primjećuje da istorija jasno ukazuje da su sve zemlje Balkana međusobno povezane u neku vrstu sistema spojenih posuda, gdje i pozitivna i negativna dešavanja u jednoj zemlji utiču na sve ostale zemlje:
“Nadam se da nedavni pozitivni primjer Makedonije može imati pozitivan uticaj na ostatak regiona, ali se i plašim da rastuće tenzije unutar i između BiH, Srbije, Kosova, Albanije, Crne Gore pa čak i Hrvatske, mogu imati i te kako negativno uticati jedni na druge. U kom pravcu će ove zemlje i ovaj region krenuti zavisi prije svega od svih nas”.
Bonus video:
