Profesorica crnogorskog jezika na Filozofskom fakultetu u Nikšiću Zorica Radulović kazala je da joj je blisko rješenje koje je dogovoreno u parlamentu.
“Crnogorsko-srpski ili srpsko-crnogorski je bio moj i prijedlog pokojnog kolege Vuka Minića, Balše Brkovića i još nekih i to još 2003. godine. Da je pažljivije osluškivan taj prijedlog, davno bismo riješili ovaj problem i bili pošteđeni svih ovih pregovaranja. Maternji je bio prelazno rješenje i sada začuđuje samo kako je opozicija sada objeručke prihvatila i nudila taj prijedlog, ako znamo kakve je odgovore davala 2004. kada je uveden”, rekla je Radulović “Vijestima”.
Podsjećajući koliko je tada bilo negiranja maternjeg jezika, ali da su se svi na njega brzo navikli, ona je kazala da je sada dobro što se sada ime Crne Gore našlo u imenu nastavnog predmeta.
“Mislim da je bilo dovoljno da to bude crnogorsko-srpski naziv, onako kako je to predviđano i 2003. godine, bez odrednica hrvatski i bosanski”, ocijenila je Radulović.
Ona je dodala da joj jedino nije jasno da li će se taj nastavni predmet tako, kao četvoročlani naziv, upisivati u dnevnike ili će se koristiti skraćenica poput CSBH, onako kako upućuje redosljed u usvojenom rješenju.
“Mislim da je bilo dovoljno da to bude crnogorsko-srpski naziv, onako kako je to predviđano i 2003. godine, bez odrednica hrvatski i bosanski”, ocijenila je Radulović.
Odgovarajući na pitanje kako gleda na pregovore vlasti i opozicije i razne varijante koje su se u međuvremenu pojavljivale, ona je rekla da predlog da se nastavni predmet i dalje zove maternji jezik nije bio prikladan: “Trebalo je konačno da se odijelimo od tog termina i da ipak svojim imenom nazovemo svoj jezik. Takođe, da dodamo i ovo srpski jer je to realnost Crne Gore. Tako je bilo i 2003. kada sam predlagala taj naziv, tako je i sada, a vjerujem da će tako biti i ubuduće”, istakla je Radulović.
Crnogorski i srpski su izjednačeni
Radulović objašnjava da naziv nastavnog predmeta “crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost” označava apsolutnu izjednačnost crnogorskog i srpskog jezika.
Ona je dodala da “moramo davati prednost onom jeziku koji je jezik Crne Gore i jezik Crnogoraca, kao najbrojnijeg naroda u Crnoj Gori”.
Ona je dodala da “moramo davati prednost onom jeziku koji je jezik Crne Gore i jezik Crnogoraca, kao najbrojnijeg naroda u Crnoj Gori”.
Odgovarajući na pitanje u čemu je razlika između kose crte (/), tačke-zareza(;) i tirea (-), što su sve bile varijante tokom pregovora, Radulović je kazala da su to pravopisne razlike: “No, da se mi zadržimo na ovom znaku koji je prihvaćen, tire, koji podrazumijeva ipak ravnopravnost”.
Na pitanje da li bi da je usvojeno rješenje vlasti “crnogorski/srpski, bosanski i hrvatski” to značilo da je crnogorski važniji od ostalih, Radulović je rekla: “Možda, u smislu što je prvi po redoslijedu”.
Prof. dr Tatjana Bečanović sa Filozofoskog fakulteta ipak smatra da je teško zamisliti kako će nastava za taj predmet biti izvođena i šta će se izučavati.
Bonus video:
