Nevažeći listići (ne) utiču na rezultat predsjedničkih izbora

“Broj nevažećih listića, po sebi, direktno ne može uticati na rezultat izbora. Mogući uticaj je indirektan, da birači stvaranjem nevažećih listića “kažnjavaju” onog kandidata kojeg su ranije podržavali i time smanjuju njegov broj osvojenih glasova", kazao je direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica
63 pregleda 6 komentar(a)
Dragan Koprivica, Foto: Boris Pejovic
Dragan Koprivica, Foto: Boris Pejovic
Ažurirano: 13.04.2018. 05:56h

Broj nevažećih listića ne može direktno uticati na rezultat predsjedničkih izbora, ocijenio je direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica.

Koprivica tvrdi da nevažeći listići mogu samo indirektno uticati na rezultat nedjeljnih izbora, jer bi time birači mogli pokazati nezadovoljstvo ponudom predsjedničkih kandidata.

“Broj nevažećih listića, po sebi, direktno ne može uticati na rezultat izbora. Mogući uticaj je indirektan, da birači stvaranjem nevažećih listića “kažnjavaju” onog kandidata kojeg su ranije podržavali i time smanjuju njegov broj osvojenih glasova. Ovu situaciju smo imali na predsjedničkim izborima u Srbiji 2012. godine”, kazao je Koprivica, aludirajući na tzv “bijele listiće” zbog kojih je tadašnji kandidat vladajuće koalicije Boris Tadić ostao bez novog mandata.

Koprivica je podsjetio i da je Skupština Crne Gore 2003. ukinula obavezan uslov odziva birača od 50 odsto, kojim je otvarana mogućnost održavanja beskonačnih izbornih ciklusa. To je učinjeno nakon što Filip Vujanović u dva izborna kruga u decembru 2002. godine i početkom februara 2003. nije uspio da osvoji potrebnu većinu. Zbog toga je parlament prije izbora u maju 2003. ukinuo obavezan uslov odziva birača od 50 odsto.

“Istim izmjenama zakona propisano je da je kandidatima, da bi bili izabrani, potrebna većina važećih glasova. Dakle, na predsjedničkim izborima 2018. godine će biti izabran kandidat koji je dobio više od polovine važećih glasova birača koji su glasali, bez obzira na procenat izašlih”, rekao je Koprivica.

U slučaju da nijedan kandidat ne osvoji većinu od 50 odsto plus jedan važeči glas 29. aprila bi se održao drugi izborni krug u kome bi učestvovala dva kandidata koji su dobila najveći broj glasova u prvom krugu. U drugom izbornom krugu pobjednik bi bio kandidat koji osvoji veći broj glasova. Ako u drugom izbornom krugu oba kandidata dobiju jednak broj glasova, glasanje se ponavlja 6. maja između ta dva kandidata.

Predsjednički kandidat Mladen Bojanić tvrdi da organizacione strukture partija koje su ga podržale rade na podizanju izlaznosti na predsjedničkim izborima, kako bi se obezbijedila njegova pobjeda na izborima.

“Partijske infrastrukture su u funkciji povećanja izlaznosti. Veća izlaznost znači da građani žele promjene i garant je poraza kandidata Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića”, kazao je Bojanić “Vijestima”.

Iz Socijaldemokratske partije (SDP) kazali su da nisu posebno radili na povećanju izlaznosti, već da se građanima obraćaju isključivo kroz političke i programske poruke jer smatraju da Crna Gora treba da bude zemlja slobodnih ljudi koji će se na izborima opredjeljivati na bazi jasnog programa i konkretne političke ponude.

“U tom kontekstu, naša kandidatkinja Draginja Vuksanović je imala veoma politički i programski sadržajnu kampanju u okviru koje je upućivala poruke koje tangiraju različite strukture društva, tretirajući širok spektar pitanja i u odnosu na njih nudila konkretna rješenja. Vuksanović je obišla svaku opštinu, razgovarala sa hiljadama građana i u neposrednom kontaktu dobila jasan uvid u kako teškim socioekonomskim uslovima građani žive. Smatramo da je upravo kroz ovakve aktivnosti, dakle kvalitetom političke ponude i direktnim kontaktom sa građanima ona dala značajan doprinos tome da što više građana izađe na izbore i u njenoj politici prepozna pravog budućeg predsjednika, tj. predsjednicu”, kazao je za “Vijesti” član predsjedništva SDP-a Ivan Vujović.

Vujović: DPS pritiska državne službenike

Vujović upozorava da čelnici DPS-a pritiskaju građane da glasaju za njihovog kandidata. On je kao primjer naveo mail Centra za konzervaciju i arheološka istraživanja u kome je spisak zaposlenih, lični podaci i njihovo političko opredjeljenje.

“Ovi izbori su nam donijeli još jedan skandal pritiska na zaposlene u administraciji i njihovog političkog prebrojavanja u aferi “zalutali mejl“. Otuđena partijska kvazielita golom silom, snagom zarobljenog aparata, prljavim novcem i spregom sa kriminalom na nečastan i sramotan način doprinosi toj većoj izlaznosti dok mi to radimo čisto”, kazao je Vujović.

Bonus video: