Evropska komisija (EK) će u utorak 24. maja dati na znanje svoj prijedlog o promjeni legislative za "treće zemlje" koje se tiču slobodnog putovanja u zemlje Šengenskog sporazuma. Suština promjene je u tome da će proces aktivisanja "bezbjednosne klauzule" biti brži nego dosad.
Ovu izmjenu moraju odobriti Savjet ministara, početkom juna, kao i Evropski parlament.
Evropski komesar Malstrom u utorak će predstaviti prijedlog ovih izmjena, koje se, suprotno od onog što su javljali neki mediji, ne odnose samo na Zapadni Balkan, nego na sve zemlje koje nisu članice Evropske unije.
Evropska komisija, međutim, neće predložiti niti privremenu suspenziju slobodnog viznog režima Srbiji i Makedoniji
Prema tom prijedlogu, "u vanrednim slučajevima i u slučajevima zloupotrebe bezviznog režima" bilo koja zemlja EU, mogla bi "privremeno uvesti vize" za zemlju koja "zloupotrebljava" sistem bezviznog putovanja, stajaće u tom prijedlogu Evropske komisije, saznaju Vijesti od evropskog izvora.
Nema suspenzije slobodnog viznog režima
Evropska komisija, međutim, neće predložiti niti privremenu suspenziju slobodnog viznog režima Srbiji i Makedoniji, iako je istina da su te dvije zemlje bile kritikovane od nekih EU članica zbog toga jer nisu uspjele regulisati izliv Roma iz svojih zemalja u EU.
"Predlažemo vrlo generalnu klauzulu, koja je dio promjena regulative o viznom režimu koji je na snazi 11 godina"
Suzpenzija bezviznog režima za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu baš nikad se nije spominjalo u Briselu.
"Dok Crna Gora ispunjava standarde koje je ranije usvojila da bi dobila bezvizni režim, nema apsolutno nikakve opasnosti za promjenu sadašnjeg, bezviznog režima", rekao je prošle sedmice visoki direktor u Evropskoj komisiji.
"U sklopu bezviznog režima za Zapadni Balkan, takođe su i misije monitoringa, koje će u junu mjesecu dati svoj raport o tome kako se poštuju dogovoreni standardi. Nisam vidio izvještaj, ali o Crnoj Gori nismo čuli ništa neobično, ništa šta bi iskakalo iz normale", rekao je sagovornik Vijesti.
Ovo je potvrdio Martin Gabrjec, portparol evropskog komesara za pravosuđe i temeljna ljudska prava Cecilije Malsrom čiji su vize portfelj.
"Predlažemo vrlo generalnu klauzulu, koja je dio promjena regulative o viznom režimu koji je na snazi 11 godina i u dijelovima je zastario ili mora da se uskladi sa Lisabonskim sporazumom."
Portparol Malstromove priznao je da je ova bezbjednosna klauzula više od tehničke promjene, ali je rekao: "Niti jedna zemlja nije ciljana. Ovo je vrlo generalna klauzula".
Veliki broj azilanata iz Srbije Makedonije
Međutim, ova klauzula nije iznenađenje. Ona je bila naznačena kao dio originalnog paketa kad su zemlje zapadnog Balkana dobile vize kroz dogovor o monitoringu standarda nakon dozvole slobodnog putovanja u Šengenske zemlje.
Zanimljivo, uz Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, takođe ni Albanija nema većih problema sa lažnim azilantima
Evropska komisija napravila je prijedlog izmjene regulative podstaknuta sa dva pisma, jednim Francuske i Holandije početkom decembra prošle godine i drugim, koji je nedavno poslala Belgija. Pošto je EK izvršno tijelo EU, a jedina ima pravo prijedloga promjene zakona, morala je napraviti izmjene kojim se zadovoljavaju zemlje članice.
Decembarsko pismo Francuske i Holandije u kojem traži izmjenu regulative bilo je početak procesa. Pismo Belgije odnosilo se na želju da se reaguje na veliki broj azilanata koji ovdje ulaze, a zemlja porijekla im je Srbija ili Makedonija. U prosjeku je broj tražitelja azila iz Srbije u Belgiji oko 150-180 mjesečno, a nešto manje iz Crne Gore.
"Prije uvođenja bezviznog režima bio je samo 30", rekao nam je jedan belgijski diplomata koji radi na zapadnobalkanskom dosjeu.
Zanimljivo, uz Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, takođe ni Albanija nema većih problema sa lažnim azilantima, zapravo ekonomskom emigracijom, iako se mislilo da će baš ta zemlja imati najviše poteškoća.
Bonus video:
