Dok profesor Filip Kovačević i predstavnici crnogorskog civilnog društva smatraju da bez lustracije i smjene vlasti nema napretka Crne Gore, ambasador Austrije u Podgorici Martin Pamer kaže da stvari nijesu tako crno-bijele i da je od toga mnogo bitnije rješavanje siromaštva.
Govoreći na panel diskusiji “Konflikt i sjećanje: spajanje prošlosti i budućnosti u (jugoistočnoj) Evropi”, koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO), Kovačević je kazao da je sa profesorom Milanom Popovićem pisao rad “Crnogorska kontralustracija od 1991. do 2009. godine” objavljen u knjizi koja nosi naziv kao i jučerašnji panel.
Kovačević je objasnio da postoji nekoliko razloga zbog čega je u Crnoj Gori težak proces suočavanja sa prošlošću.
“Na vlasti je ista ekipa, u parlamentu je blokiran Zakon o lustraciji, a veliki je pritisak, maltretiranje i šikaniranje svih onih koji svjedoče o zločinima i žele suočavanje sa prošlošću”, smatra Kovačević.
Dva ključna faktora koja bi mogla da pomognu Crnoj Gori u suočavanju sa prošlošću, ali to ne rade i postaju “saučesnici autoritarnog režima”, su Evropska unija (EU) i Socijaldemokratska partija (SDP).
U svom radu, Kovačević i Popović su naveli slučajeve kontralustracije. To su tužba i suđenje Ibrahimu Čikiću, slučaj Slobodana Pejovića, svjedoka u slučaju deportacija 1992, kao i slučaj Morinj.
“Mislim da ljudi u Crnoj Gori ne žele da Đukanovića stave u zatvor, već je važno da se ekonomija razvija i da se povećavaju plate”, rekao je Pamer tokom diskusije.
Austrijski ambasador je kasnije “Vijestima” kazao da ne misli da poslije toliko godina tranzicije može lako da se napravi lustracija i promijene elite, “jer se dio onih koji su bili uključeni u jugoslovenske ratove promijenio”.
Mislim da ljudi u Crnoj Gori ne žele da Đukanovića stave u zatvor, već je važno da se ekonomija razvija i da se povećavaju plate
“Suđenje njima sada nije lako ni produktivno. I ne bi automatski promijenilo situaciju”, rekao je Pamer.
Na pitanje zašto to sada nije produktivno, Pamer nije precizno odgovorio već je rekao da “tačno morate da vidite ko je za šta odgovoran pravno, odnosno politički”. Politička odgovornost se, naveo je on, rješava na izborima, a za pravnu su potrebni sudovi i vladavina prava.
“Ne možete da kažete da je Crna Gora nedemokratska država u kojoj je totalitarni sistem. To ne korespondira realnosti. Ono što imate je zemlja u tranziciji sa dijelom elita možda vezanim za prošlost ali zemlju koja je u poređenju sa drugim državama regiona uspješna”, naveo je Pamer.
Ambasador je naveo da Crna Gora ima probleme, a da su za njega glavni sirmaštvo, nedostatak infrastrukture, životna okolina i spremnost na povećanje dijaloga.
Upitan da li misli da je za Crnu Goru bitno da ima zakon o lustraciji, Pamer je kazao da taj pravni akt u većini zemalja Istočne Evrope nije donio političku promjenu niti je bio uspješan za proces čišćenja određenih stvari iz prošlosti.
Na panelu su govorili i evropska poslanica Urlike Lunaček i politikolog sa Univerziteta u Beču Vedran Džihić koji je zajedno sa Volfgangom Petričom i u saradnji sa CGO radio na juče promovisanoj knjizi. Na skupu je bio i šef Delegacije EU Leopold Maurer, predstavnici medija, civilnog sektora, studenti.
Vlast u Crnoj Gori ne može da mijenja EU
Kovačević, kao i pravni savjetnik CGO-a Boris Marić pozvali su Austriju da pomogne da se u Crnoj Gori promijeni vlast.
Ako je promjena donijeta spolja, onda ona neće biti ukorijenjena u društvu
Lunaček i Pamer su tu mogućnost odbacili, tvrdeći da takve promjene moraju doći iznutra.
“Na građanima svake zemlje je da naprave promjene u njoj. Mi to možemo da podržimo. Ako je promjena donijeta spolja, onda ona neće biti ukorijenjena u društvu”, rekla je Lunaček.
Pamer je naveo da takav zahtjev nije legitiman, a da je njegov zadatak ovdje da gradi mostove između Austrije i Crne Gore.
Bonus video:
