Šef poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović odbio je da se na Kolegijumu predsjednika Skupštine izjasni o nacrtu novog izbornog zakona, zahtijevajući da se rok za glasanje o tom pitanju prolongira za još jednu sedmicu.
Sagovornici “Vijesti”, koji su učestvovali na sastanku, potvrdili su da su predstavnici većine parlamentarnih partija najavili da će podržati predložena rješenja, ali da je dogovore stopirao SNP, zahtjevom da se decidno riješi pitanje prava glasa i dobijanja crnogorskog državljanstva.
U predloženom modelu piše da će svima koji su do sada bili u biračkom spisku, a nemaju crnogorsko državljanstvo, biti ostavljen rok od devet mjeseci da pokrenu postupak upisa u knjige državljana Crne Gore, te da pravo da glasaju neće izgubiti sve dok se ta procedura ne završi.
Iz SNP-a, prema istim informacijama, tvrde da je neophodno izmijeniti i zakone o crnogorskom državljanstvu i ličnoj karti, kako bi se znatno smanjile administrativne prepreke i građanima, koji to hoće, omogućilo lakše dobijanje državljanstva.
“Toj partiji je učinjeno nekoliko ustupaka koji se tiču državljanstva i prava na afirmativnu akciju. Sad, ponovo, iznose nove zahtjeve”, kazao je “Vijestima” jedan od učesnika sastanka.
Nejasno je, međutim, da li će ta stranka glasati za ovakav predlog zakona, ukoliko sa predstavnicima vlasti do sljedećeg četvrtka ne postigne politički dogovor o tom pitanju.
Pravo na manjinske mandate imaće i Crnogorci i Srbi
Skupština je peti put produžila rok za usaglašavanje izbornog zakonodavstva sa Ustavom. Najnoviji rok za završetak tog posla ističe do 31. maja.
S obzirom na to da u Crnoj Gori nijesu definisani manjinski narodi, time se omogućava da, osim Albanaca, Bošnjaka i Muslimana, pravo na manjinske mandate imaju i Crnogorci i Srbi.
Nova i SNP tražile su ranije da se pravo na afirmativnu akciju obezbijedi samo narodima koji čine manje od 10 odsto stanovništva, Bošnjaci da ta granica bude 16 odsto, dok je SDP upozoravao da se time ruši građanski koncept države.
Prema sadašnjem modelu, tih ograničenja ne bi bilo.
Osim toga, partije su se složile i oko pitanja prava na afirmativnu akciju prilikom koalicionih nastupa – prema tom dogovoru, nacionalna stranka, koja na izborima nastupi zajedno sa građanskom, neće koristiti te povoljnosti, već će to pravo ostati za manjinske stranke koje na izbore izađu samostalno.
Skupština je peti put produžila rok za usaglašavanje izbornog zakonodavstva sa Ustavom. Najnoviji rok za završetak tog posla ističe do 31. maja.
Za usvajanje izbornog zakonodavstva potrebna je dvotrećinska većina. Usvajanje izbornog zakona jedan je od uslova za nastavak evropskih integracija Crne Gore.
Prepucavanje Radulovića i Damjanovića
Potpredsjednik PzP-a Branko Radulović kazao je da SNP snosi odgovornost što juče nije postignut krajnji dogovor za usvajanje izbornog zakonodavstva.
Prema njegovim riječima, SNP je isključivi krivac zašto Kolegijum još nije došao do dvotrećinske većine kada je u pitanju predloga izbornog zakona.
“Krivci nijesu DPS, SDP, Nova, PZP, BS ili albanske partije, već najveći opozicioni politički činilac – SNP. Njih treba pitati zašto još nijesmo usvojili predlog izbornog zakona”, rekao je Radulović.
Damjanović je kazao da “najmanje iz tri razloga ne može da komentariše gluposti Radulovića”.
“To je isti onaj gospodin koji je digao obje ruke za Ustav, čija rješenja su takva da je nemoguće uskladiti izborni zakon sa najvišim pravnim aktom”, kazao je Damjanović agenciji MINA.
Damjanović je kao drugi razlog naveo to što Radulović ne vlada elementarnom logikom: “Jer, kako partija, koja čini 20 odsto u parlamentu, može da blokira ostale da naprave dvotrećinsku većinu”.
“Treće, taj gospodin je već na prvoj sjednici Kolegijuma kazao da neće glasati za izborni zakon, čime je pokazao sa kakvom je dozom ozbiljnosti ušao u taj posao”, zaključio je Damjanović.
Bonus video:
