Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) procjenjivaće da li se stranim državljanima može izdati dozvola za stalni boravak u Crnoj Gori, predviđeno je izmjenama Zakona o strancima.
Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Osman Subašić kazao je da rješenje nije sporno jer Agencija na dobar način obavlja svoj posao
Iako u Vladi ističu da će izmjene zakona olakšati stranim državljanima da ostvare prava u Crno Gori, iz opozicije su upozorili da se time ne rješava pitanje statusa lica bez crnogorskog državljanstva. Oni su, tokom rasprave na Odboru za politički sistem, ocjenili da se novim rješenjem Agenciji daje prostor za zloupotrebe.
Poslanica SNP-a Snežana Jonica upozorila da je posebno sporna odredba koja omogućava ANB-u da da negativno mišljenje i to bez obrazloženja.
"Izmjenama zakona predlaže se da ANB ne mora da saopšti obrazloženje zbog čega daje negativno mišljenje da se nekome ne da dozvola za stalni boravak u Crnoj Gori. Ovo rješenje je strašno", upozorila je Jonica.
Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Osman Subašić kazao je da rješenje nije sporno jer Agencija na dobar način obavlja svoj posao. On je podsjetio da je MUP do sada imao 990 zahtjeva za dozvolu i da su samo tri odbijena.
"Sudeći prama dosadašnjoj praksi nemam razloga da ne vjerujem ANB-u", kazao je on, na šta je Jonica podsjetila da je Agencija svojevremeno dala pozitivno mišljenje na zahtjev Darka Šarića za dobijanje crnogorskog državljanstva, jer je procijenila da on ne ugrožava nacionalnu bezbjednost.
Propisi napravili Berlinski zid
Poslanik PzP-a Koča Pavlović ukazao je da u Crnoj Gori, pravno posmatrano, postoje samo dvije kategorije stanovništva – oni koji imaju i oni koji nemaju crnogorsko državljanstvo.
On je istakao da hitno i na adekvatan način treba riješiti status onih koji žele da dobiju crnogorsko državljanstvo, ocjenjujući da su sadašnji zakonski propisi napravili Berlinski zid po tom pitanju.
Članovi odbora su prihvatili i prijedlog Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, kojim se uvodi institucija javnih izvršitelja , koji će biti zaduženi za sprovođenje presuda dužnicima.
Poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović pitao je hoće li javni izvršitelji uspjeti da spriječe zloupotrebe u nekim opštinama. On je kazao da se u nekim opštinama godinama ne mogu naplatiti dugovanja i pored izvršnih presuda.
"Imate lokalne samouprave koje godinama duguju strankama, ali zaposlenim redovno isplaćuju plate. Slična je situacija i sa nekim firmama", kazao je on.
Savez raseljenika traži pravdu za 17.000 ljudi
Odluka skupštinskog Odbora za politički sistem da podrži izmjena Zakona o strancima, skandalozna je i u suprotnosti sa zdravim razumom, ocijenili su iz Saveza udruženja raseljenih u Crnoj Gori.
Iz Saveza tvrde da u je osnovi predloga Zakona težnja MUP-a i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) da državnim neprijateljima proglašavaju koga god požele, i to bez ikakvog obrazloženja
"MUP sa takvim predlogom diskriminatorskog zakona nastoji da po svaku cijenu sebi obezbijedi alibi za nezakonito postupanje u tri slučaja, u kojima je Upravni sud poništio njegova rješenja kojima su odbijeni zahtjevi za stalno nastanjenje interno raseljenih lica sa Kosova i Metohije", kaže se u saopštenju.
Navodi se da su je MUP-a odbio zahtjeve troje ljudi uz obrazloženje da predstavljaju opasnost po nacionalnu bezbjednost i javni poredak.
"Troje mladih, po svemu uzornih, visokoobrazovanih raseljenika, dokazalo je na sudu da nijesu državni neprijatelji, a sud je poništavajuću MUP-ova rješenja naložio donošenje novih. MUP nije ispoštovao zakonski rok da donese nova rješenja, što znači da ne poštuje i ne priznaje pravosudni sistem države, što je slučaj za Riplija", smatraju u Savezu.
Iz Saveza tvrde da u je osnovi predloga Zakona težnja MUP-a i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) da državnim neprijateljima proglašavaju koga god požele, i to bez ikakvog obrazloženja.
Savez poziva kancelariju EU u Podgorici da se oštro suprotstavi »takvoj diskriminaciji, kojom će u najvećem broju biti izložena ionako potpuno obespravljena populacija interno raseljenih i raseljenih, budući da je preko 17.000 ljudi u tom statusu prinuđeno da dalji boravak u Crnoj Gori reguliše kroz Zakon o strancima«.
Bonus video:
