Ombudsman Šućko Baković ocijenio je da je novi Predlog Zakona o zaštitniku ljudskih prava “korak u nazad u odnosu na postojeće”, dok je njegova zamjenica Marjana Laković saopštila da je riječ o tekstu koji nije usaglašen sa međunarodnim dokumentima.
Isti stav iznijeli su i članovi skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode, dok je novo zakonsko rješenje branio samo ministar za ljudska i manjinska prava Ferhat Dinoša.
Ombudsman i njegova zamjenica, kao i članovi Odbora iz redova opozcije, reagovali su zbog zakonskog teksta koji je nedavno povučen iz skupštinske procedure i daleko od očiju poslanika i civilnog sektora izmijenjen.
„Izostavljene su ključne odredbe koje se tiču decidnog određivanja zaštitnika kao nacionalnog mehanizma za prevenciju torture. Takođe nijesmo zadovoljni, i mislimo da je jako loše rješenje, pitanje kojim se uređuje obaveza organa za dostavljanje podataka i omogućavanje pristupa zaštitniku službenim spisima i dokumentima“, kazao je Baković.
On je kazao i da nije na najbolji način uređen ni specijalni status službe zaštitnika, ocjenjujući da radna grupa koja je radila na novom tekstu „nije najbolje razumjela duh institucije koju Crna Gora želi“.
Na okruglom stolu “Međunarodne obaveze u prevenciji torture i njihova implemetacija u Crnoj Gori” u organizaciji NVO Cemi, je raspravljano o instituciji ombudsmana.
Laković je tada kazala da Predlog zakona iza kojeg stoji Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, ne predviđa jačanje kapaciteta ombudsmana.
“Maknute su odredbe koje su omogućavale jačanje ingerencija zaštitnika, snaženje administrativnih kapaciteta, postavljanje zamjenika koji bi se samo bavio torturom, a ostavljen je zakon kojim niko ne može da bude zadovoljan”, kazala je Laković.
Poslanica SNP-a Snežana Jonica kazala je da se tada došlo do odličnog rješenja, koje je u načelu prihvaćeno i na plenumu, ali da je prekinuta rasprava o pojedinostima.
„Po mojim informacijama, taj zakon nikad nije izašao iz procedure Skupštine na način na koji je to jedino relevatno i moguće, u smislu da ga Ministarstvo nije povuklo“, rekla je ona.
Jonica je rekla i to da pravo da povuče zakon ima samo predlagač, odnosno Vlada, što u ovom slučaju nije urađeno, te da skupštinski Poslovnik ne poznaje „vraćanje zakona na doradu“.
Dinoša branio novu verziju
Ministar Dinoša je branio novu verziju zakonskog teksta, tvrdeći da je Predlog zakona ponovo pred članovima Odbora, zato što je Skupština to tražila.
„Tražili ste, gledajte. Zakon je prošao u načelu, mislim da je i u pojedinostima to bilo skoro finalizirano. Međutim, pred finale je predsjednik Skupštine (Ranko Krivokapić) zbog dilema između vašeg i Odbora za ustavna pitanja rekao da povlači zakon iz procedure“, pojasnio je on.
Dinoša je kazao da je predloženi zakon skoro ista verzija uz neke pozitivne popravke, ocijenivši da je to dobar Predlog zakona, i da su predlagači „apsolutno pokušali ostati vjerni onome što je bio prvobitni proizvod“.
„Dinoša je kazao da su predložena i važna rješenja kojima se uspostavlja nacionalni mehanizam za prevenciju torture i zaštitu od svih oblika diskriminacije.
„Primijetićete u tekstu da je ojačana kompetencija zaštitnika kad je diskriminacija u pitanju i kad je riječ o pravima LGBT osoba, jer se predlaže se da jedan od zamjenika bavi njihovim pravima“, kazao je on.
Dinoša je juče kazao i da Bakovićeve ocjene „ne stoje“, i da su ispoštovane sve preporuke Venecijanske komisije i evropski standardi.
„Ne čudi me što se zaštitnik ne slaže sa nekim mojim konstatacijama, ali tvrdim da je ovo suštinski to što je ovaj Odbor ranije podržao“, kazao je on.
Nema prevencije torture
Savjetnica za monitoring pritvorskih jedinica u Asocijaciji za prevenciju torture Tanja Norton ocijenila je da novi Predlog zakona o zaštitniku ljudskih prava nije u skladu sa Opcionim protokolom UN protiv torture (OPCAT).
Kao panelista okruglog stola, ona je podsjetila da je Crna Gora 2008. godine ratifikovala OPCAT i nakon čega je trebalo da uspostavi Nacionalni preventivni mehanizam (NPM) koji će voditi računa o prevenciji torture.
“NPM predstavlja monitoring institucija u kojima ima tortuire i on u finansijskom smislu mora biti nezavistan i raznovrsnog sastava”, navela je Norton.
Ona je kazala da NPM treba da razmatra sistem a ne pojedince, te da je osnovna ideja saradnja da bi se našlo zajedničko rješenje za nedostatke.
I šef operativnog sektora delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Nikola Bartolini kazao je da, uprkos napretku koji je država napravila kada je u pitanju tortura, neopohodno je uspostaviti NMP.
”I dalje se u izvještajima mogu vidjeti slučajevi lošeg postupanja u zatvorima, i ponekim zatvorenim institucijama”, naveo je on, dodajući da se država mora usredsrediti na te nedostatke i propuste.
Bonus video:
