Nacionalni koordinatori zemalja Zapadnog Balkana za korišćenje predpristupnih (IPA) fondova dogovorili su danas u Beogradu da od Evropske unije (EU) zajednički zatraže da im u godinama pred ulazak u EU poveća finansijsku pomoć.
"Na osnovu jasnog ishoda ove inicijative i ozbiljnije pripreme projekata, tek ćemo moći govoriti o procjeni koliko bi Crna Gora dobila novca", rekla je Slavica Milačić
Na osnovu dogovora zemlje Zapadnog Balkana će tražiti i da dobijaju kredite na 20 godina, umjesto sadašnjih tri, četiri i po godišnjoj kamati od jedan do dva odsto, umjesto sadašnjih sedam, osam odsto, pojasnio je Đelić.
On je najavio da će sporazum o zajedničkim zahtjevima EU biti postisan kad nacionalni kordinatori dobiju ovlašćenja svojih vlada.
Hrvatska neće potpisati taj sporazum jer je na pragu učlanjenja u EU.
Đelić je rekao da bi Srbija, ukoliko EU prihvati njihov zahtjev za 10 godina dobila dvije milijarde eura više iz sredstava EU, do koordinatorka za IPA fond Crne Gore Slavica Milačić nije mogla da napravi procjenu koliko bi dobila ta zemlja.
"Na osnovu jasnog ishoda ove inicijative i ozbiljnije pripreme projekata, tek ćemo moći govoriti o procjeni koliko bi Crna Gora dobila novca", rekla je ona.
Đelić je rekao da će kada Hrvatska uđe u EU u IPA fondovima ostati 136 miliona eura i dodao da je to prvi novac koji bi neka od zemalja Zapadnog Balkana mogla da dobije.
On je kazao i da će na primjer Hrvatska kada uđe u EU dobijati deset puta više novca godišnje nego što dobija u godinama uoči priključenja.
Spremni za zajednički rad
Upitan da li očekuje da će EU prihvatiti njihov predlog, imajući u vidu da su pojedini ambasadori zemalja EU u Srbiji bili vrlo negativni prema toj ideji, Đelić je rekao da načelna podrška EU postoji, ali da je to jako komplikovana institucija.
"Ali moramo da se borimo, jer ako se ne borimo nećemo ništa dobiti", rekao je Đelić i dodao da se sada zemlje Zapadnog Balkana bore za milijarde eura, jer se evropski budžet od 2013. godine sada pravi.
"Podrška će biti veća ako bude regionalnih projekata", rekao je potpredsjednik srpske vlade upitan da li već ima ideja o zajedničkim projektima i dodao da danas nije bilo riječi o "političkoj strani" dogovora.
"Nema nikakve ex Jugoslavije, ali smo spremni da zajedno radimo i da koristimo dobra iskustva iz prošlosti, zašto da ne", podvukao je Djelić.
Današnji sastanak je prvi sastanak nacionalnih koordinatora zemalja Zapadnog Balkana koji su ukazali na značaj dogovora. Kako je najavljeno 10. maja u Zagrebu će se razpravljati o finansijskoj podršci EU zemaljma Zapadnog Balkana.
Bonus video:
