Sociolog Srđan Vukadinović ocijenio je da će procenat građana koji govore crnogorskim jezikom na popisu stanovništva u aprilu biti veći u odnosu na popis iz 2003. godine, dok će postotak onih koji će se nacionalno opredijeliti kao Srbi i Crnogorci ostati u granicama od prije osam godina.
"Za razliku od prethodnog popisa, crnogorski jezik je danas zvanično uveden u škole, u obrazovni sistem, u javni govor i ustavna dokumenta tako da je vjerovatno, iako nije zahvalno prognozirati, da će broj građana koji govore crnogorskim jezikom biti povećan, dok će procenat onih koji govore srpskim jezikom biti manji u poređenju sa popisom iz 2003. godine", rekao je Vukadinović "Vijestima”"
Ovaj univerzitetski profesor je kazao da ne treba očekivati "rapidne promjene" kada je riječ o nacionalnom opredjeljenju, objašnjavajući da pod tim podrazumijeva povećanje od pet i više procenata.
"Primjera radi, ako bi se dogodilo da broj Srba bude povećan za 5-6 odsto na račun Crnogoraca to bi značilo da su Crnogorci brojčano manji i onda bi nastao ozbiljan funkcionalni problem - Crnogorci u svojoj državi ne bi bili čak ni nacionalna manjina, nego etnička grupa. Mislim da to nije moguće", rekao je Vukadinović.
Jezik i religija-intimne stvari svakog pojedinca
Upitan koji će faktori uticati da se neko na popisu u aprilu izjasni kao Srbin ili Crnogorac, Vukadinović je rekao da je takvo i određivanje o jeziku i religiji duboko intimna stvar svakog pojedinca.
"U nekoj normalnoj situaciji, u situaciji demokratskog društva, to bi trebalo da bude stvar organske potrebe i organskog zahtjeva svakog pojedinca. Međutim, očito je da jedan broj stanovnika Crne Gore podliježe uticaju kleronacionalističkih religijske zajednice, u ovom slučaju SPC. Takav uticaj vrši se uglavnom na ljude starije ili srednje uzrasne dobi, ljude koji nemaju toliko obrazovanje, koji uglavnom žive u prigradskim i seoskim naseljima. To je neka ciljna grupa te grupacije koja želi da politizuje popis", naveo je Vukadinović.
Uticaj mnogih faktora
Vukadinović je rekao da porast ili pad neke grupacije zavisi prvenstveno od demografskih činilaca, odnosno od mortaliteta i nataliteta.
"U Crnoj Gori su se prilikom popisa 2003.godine dogodilo da jedna nacionalistička i religijska politika povećava prisustvo jedne grupacije, u ovom slučaju Srba, za više od 21 odsto.Toliki rast je nezabilježen u evropskim popisima i očito je da on nije rezultat uticaja demografskih činilaca, nego politizacije i popisa i društva", kazao je Vukadinović i dodao da je popis je kulturološki čin.
Bonus video:
