Crna Gora nije dobila nikakvo upozorenje od Brisela da krši bilo kakva pravila vezana za viznu liberalizaciju pa ne očekuje da bi njenim građanima mogle ponovo biti uvedene vize za putovanje u zemlje Šengen zone, saopšteno je “Vijestima” u Ministarstvu vanjskih poslova (MVP).
Beogradski “Blic” javio je da je srpskim vlastima prilikom predaje odgovora na Upitnik u Briselu predočeno da će, ukoliko se ne stvori konkretna strategija o smanjenju broja ilegalnih imigranata, Srbiji, ali i Makedoniji, a zatim i ostalim zemljama zapadnog Balkana biti ponovo uvedene vize.
Izvori tog lista kažu da je Brisel zabrinut jer se bilježi konstantan rast lažnih azilanata od septembra do decembra prošle godine.
“Crna Gora nije dobila nikakvo upozrenje od Brisela, ili bilo koje članice EU koje se tiče viznog režima za građane Crne Gore”, kazao je v.d. generalnog direktora Direktorata za konzularne poslove i dijasporu Ivan Milić.
Pošto, istako je on, Crna Gora nema posebnih problema sa kojima se suočavaju neke susjedne zemlje, logično je očekivati da neće trpjeti posljedice zbog negativnih pojava kojima nije doprinijela:
“Vjerujemo da će se i u ovom slučaju poštovati princip pojedinačnog učinka svake zemlje”.
Ministarstvo nema podatke o broju azilanata iz Crne Gore
U MVP nemaju podatke o broju azilanata iz Crne Gore jer “u skladu sa zakonodavstvom EU, zemlje porijekla tražilaca azila se ne obavještavaju da li je neko tražio azil ili ne”.
“S obzirom da prema Crnoj Gori nije bilo upozorenja o povećanom broju tražilaca azila, ukoliko je bilo zahtjeva za azil, proizilazi da se radi se o zanemarljivom broju i da Crna Gora ne predstavlja nikakav problem po ovom pitanju u EU”, rekao je Milić.
On je dodao da će Crna Gora nastaviti da poštuje standarde i pravila EU i to će i ubuduće biti strategija.
“Ukupne mjere koje preduzima Crna Gora su dale odlične rezultate i zato se u izvještajima Evropske komisije Crna Gora pominje u pozitivnom kontekstu u borbi protiv ilegalnih migracija odnosno zloupotrebe instituta azila”, kazao je Milić.
Od početka 2010. oko 8.000 osoba iz Srbije zatražilo je azil u Švedskoj, Njemačkoj i Belgiji.
Najveći broj azilanata je bio u Švedskoj, oko 6.000 za prvih 10 mjeseci prošle godine, dok se u Njemačkoj našlo 2.000 azilanata, a u Belgiji između 600 i 700.
Uglavnom je, piše “Blic” riječ o Albancima s juga Srbije i Romima.
Neke zemlje su, da bi obeshrabrile lažne azilante, ukinule novčanu naknadu koju su dobijali svi koji se prijave za azil, ali to očigledno nije urodilo plodom.
Bonus video:
