I nakon što im istekne mandat, naknade od oko 1.500 eura još godinu dana nakon prestanka funkcije primaće i poslanici koji bojkotuju parlament, ali i oni koji se u njemu nikada ne javljaju za riječ.
Zakon o državnim službenicima i namještenicima predviđa da funkcioner ima pravo da godinu nakon prestanka mandata prima naknadu a nadoknada se određuje u visini zarade koju je funkcioner imao u posljednjem mjesecu vršenja službe, uz, kako se navodi u zakonu, odgovarajuće usklađivanje.
Iz Mreže za afrimaciju nevladinog sektora (MANS) koja je monitoringom parlamenta utvrdili da se poslanici vladajuće koalicije Miodrag Vuković, Andrija Nikolić, Zvonko Vuković,Radule Novović, Miodrag Radunović, Maja Bakrač, Bogdan Fatić i Tarzan Milošević od novembra prošle godine nisu javljali za riječ tokom sjednica, poručuju da su poslanici tokom prošle godine u prosjeku mjesečno zasjedali samo 17 sati, što je 10 puta manje u odnosu na rad građana. Ipak, njima zakon garantuje da će poslaničke plate koje iznose oko 1.500 eura primati i godinu nakon što im istekne mandat. Isto pravo ima 15 poslanika Socijaldemokratske partije (SDP), Demokratske Crne Gore,
Građanskog pokreta URA i Socijalističke narodne partije (SNP) koji bojkotuju rad parlamenta još od novembra 2016, ali i 18 poslanika Demokratskog fronta (DF) koji su Skupštinu bojkotovali više od godinu.
Koordinator parlamentarnog programa MANS-a Danilo Kalezić navodi da zabrinjava slaba, ili gotovo nepostojeća aktivnost poslanika tokom plenarnih sjednica. “Pa se tako u decembru minule godine čak 7 poslanika iz redova vladajuće koalicije nije javljalo za riječ, to jest, indeks aktivnosti im je bio nula. Podsjećanja radi, vladajuća koalicija ima 42 poslanika a to je mjesec kad su sami sebi dodijelili bonuse u visini od 80 odsto prosječne zarade. I u kasnijem periodu primećujemo veliki broj poslanika čiji je indeks aktivnosti izuzetno nizak pa se tako teško sa toga aspekta mogu opravdati već postojeće visoke zarade”, kazao je Kalezić za “Vijesti”.
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kažu da su naknade godinu nakon prestanka funkcije ustanovljene prvenstveno u cilju prevencije korupcije i konflikta interesa, ali i da je pitanje u kojoj mjeri to zaista služi takvom cilju.
“Posebno je pitanje zašto se zakonodavac opredijelio da u Crnoj Gori, a u odnosu na region i mnoge zemlje EU, imamo ovaj institut koji je tako darežljivo normiran. U praksi, ovo znači da svi oni kojima prestane javna funkcija imaju pravo na svojevrsnu „nagradu“ u trajanju od punih godinu dana, a ne radeći ništa da istu zasluže na bilo kakav način, i to bez obzira na trenutno stanje u ekonomskoj sferi, društveni standard, svjetska kretanja, zaduženja zemlje i druga preča pitanja, ali i njihovih lični učinak. Nema opravdanja za takav povlašćen položaj u odnosu na ostale građane i građanke”, kazala je za “Vijesti” Željka Ćetković iz CGO.
Ona dodaje da je neprihvatljivo da u vrijeme kada Crna Gora pokazuje zabrinjavajuće kretanje unazad u procesu pune demokratizacije društva, ali i suočavanju sa ozbiljnim ekonomskim problemima koji postaju dodatno opterećujući kada treba da zaživi država socijalne pravde, institut naknade od godinu dana po prestanku funkcije opstaje. “To je praktično šamar od strane funkcionera svima onima koji se nalaze u poziciji da jedva mogu prehraniti svoje porodice ili se moraju odricati čak i osnovnih stvari zarad onih koje obezbjeđuju puki opstanak”, kaže Ćetkovićeva.
Kalezić dodaje da posebno zabrinjava to što će i poslanici koji su mandat proveli ćuteći u skupštinskim klupama, imati pravo na nakandu nakon prestanka funkcije. “Takvo zakonsko rješenje šalje jako lošu poruku građanima i stvara osjećaj nepravde da se nerad isplati i onda kad rad formalno i prekinu. Stoga, treba preispitati tu odredbu i zakon upodobiti kontekstu u kome živimo. Ipak, poslanici u parlamentu treba da budu uzor ostalim građanima i da njihova radna etika predstavlja pozitivan primjer onima koje predstavljaju”, kazao je on. MANS će, navodi Kalezić i dalje nastaviti monitoring parlamentarnih aktivnosti.
“Pozivamo građane da se putem našeg sajta redovno informišu o radu svojih predstavnika u najvišem zakonodavnom tijelu”, kazao je Kalezić. Ćetkovićeva kaže da se zakon dafinitivno mora promijeniti kako bi odgovorio na realnost. “Ove naknade nijesu dugoročno održive, kako u finansijskom, tako i u etičkom smislu. One se moraju svesti na realniji i pravičniji iznos, bilo u polovini ili čak trećini iznosa od regularne plate, a njihovo trajanje se mora i vremenski smanjiti”, kazala je Ćetkovićeva.Za bivše poslanike otišlo skoro pola miliona
Do novembra prošle godine 26 poslanika iz prethodnog saziva primalo je naknadu poslije prestanka funkcije, što je građane koštalo 40.686 eura mjesečno, ili 488.232 eura za godinu. Od početka novembra, to pravo koristi još pet poslanika. Ćetkovićeva navodi da je paradoksalno i što pravo na ove naknade u punom trajanju imaju kako oni funkcioneri koji su radili godinama, tako i oni koji su u službi države bili svega par mjeseci.
“Još je paradoksalnije što jednako pravo na nju imaju i oni za koje se dokazalo da su svojim radom prekršili zakon i pravila službe, a da ne govorim o bazičnim postulatima štedljivosti i domaćinskog ophođenja prema resursima”, kazala je ona.U Srbiji se novac prima tri mjeseca, a u Hrvatskoj šest
Džravni funkcioneri u Srbiji pravo na naknadu imaju tri mjeseca nakon prestanka funkcije, dok u Hrvatskoj pravo na naknadu poslije prestanka funkcije nemaju funkcioneri koji su razriješeni zbog nezakonitih postupanja ili su podnijeli ostavke. U Hrvatskoj, takođe, funkcioner mora godinu dana da obavlja funkciju kako bi ostvario pravo na nadoknadu u trajanju od šest mjeseci.
“I druge zemlje su se prilagodile i odgovorile na pozive za uključenje prakse, etike i društvenih mogućnosti u ovaj institut. Konačno, nema dokaza da se ovaj institut pokazao djelotvornim u svojoj primarnoj svrsi - prevenciji koruptivnog ponašanja javnih funkcionera i unapređenju etičkog i društveno-odgovornog ponašanja”, kaže Ćetkovićeva. Ona je dodala i da u Crnoj Gori često ostavka postaje način izbjegavanja ne samo sankcije ili kazne, već i daljeg sticanja sredstava.
Bonus video:
