Predstavnici civilnog sektora tvrde da ih Vlada ne konsultuje prilikom donošenja odluka i pisanja zakona iako to od njih zahtijeva Evropska unija (EU). Oni upozoravaju da Vlada Duška Markovića, kao i prethodne, pokušava da umanji uticaj predstavnika NVO u radnim grupama i ignoriše njihove stavove. Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CG) Daliborka Uljarević smatra da je jaz između vlasti i kritički orijentisanih NVO ogroman, upozoravajući da su tome najviše doprinijele “prljave kampanje saradnika vlasti”.
“Prošlo je vrijeme kada se uvredama može odgovarati na argumentovanu kritiku koja dolazi iz NVO koje imaju izgrađen kredibilitet i ekspertizu. Upravo istraživanja javnog mnjenja dokazuju da su takve akcije blaćenja bile jalove i da je vlast iz njih izašla slabija a NVO jače. Oko 51 odsto ispitanih građana navelo je da ima povjerenje u NVO, a predsjedniku države, Skupštini i vladi mnogo manje vjeruju”, kazala je Uljarevićeva.
U izvještajima o napretku Evropske komisije (EK) godinama se ukazuje na nedovoljnu saradnju civilnog sektora i državnih institucija, dok predstavnici vlasti tvrde da uvažavaju stavove NVO i angažuju ih u radnim grupama. Sa druge strane iz NVO tvrde da su njihovi predstavnici u državnim institucijama marginalizovani, kao i da se ne organizuju javne rasprave prilikom pisanja zakona. Zakon o tajnosti podataka, koji nije bio na javnoj raspravi, Vlada je povukla prošle nedjelje na insitiranje civilnog sektora. “To je bio jedini razumni potez jer se radilo o nakaradnom tekstu kojim se samo dodatno sužavao prostor za demokratizaciju Crne Gore, a širio za manipulacije vlasti i njima bliskih krugova”, tvrdi Uljarevićeva.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA) Stevo Muk pojašnjava da Vlada ne koristi nalaze NVO u izvještajima o sprovođenju javnih politika i rade sveobuhvatna istraživanja. On upozorava da Vlada pokušava da obesmisli nalaze NVO i uljepša sliku svog rada.
“Kada su NVO uključene u neke radne grupe i tijela, pokušava se na svaki način umanjiti mogućnost našeg uticaja. To je pokazatelj da nema suštinske otvorenosti za kritički stav i ulogu civilnog sektora kao kontrolnog faktora. Izbjegavanje javnih rasprava jedan je od brojnih pokušaja da se zaobiđe javnost kod predlaganja zakona o tajnosti podataka, zaobilaženje javnosti u važnim slučajevima, kao što su nova rješenja za javne nabavke ili zaštita konkurencije”, smatra Muk.
Izvršna direktorka CRNVO Ana Novaković ističe da je odnos Vlade prema civilnom sektoru i dalje je usmjeren na ispunjavanje formalnih zahtjeva EU, a ne na suštinski dijalog i rješavanje ključnih pitanja. Ona podsjeća da postoji institucionalni okvir za dijalog, koji je uspostavljen zbog pritiska EU.
“Vlada nema stav i ne otvara prostor za razmjenu mišljenja o tome da se predstavnici NVO protivzakonito smjenjuju iz radnih i savjetovanih tijela, da je sloboda izražavanja ograničena, da je medijski pritisak jednog dijela medija na aktiviste okrenut ka narušavanju njihovog ugleda. Vlada je dužna da o ovim pojavama ima jasan stav”, kazala je Novakovićeva.
Kritičke NVO kao ”zli, ružni i prljavi ”
“U vrijeme predsjedničkih i lokalnih izbora u Podgorici i tokom ofanzive DPS–a na Javni servis imali smo vrhunac negativne retorike prema kritičkim NVO. Sada se ponovo u vezi sa protestima etiketiraju NVO i mediji. Vlada i vladajuća partija koriste svaku priliku da preko provladinih medija javnosti ponude sliku kritičkih NVO kao ”zlih, ružnih i prljavih“, na taj način zastrašujući i druge kritičke glasove u društvu.
Ilustrativan je primjer kampanje koja se protiv CGO vodila u provladinim medijima u okviru koje je objavljeno preko 500 negativnih članaka i medijskih izvještaja”, tvrdi Muk.
Bonus video:
