Predsjednik Crne Gore Milo Đukanovića i premijer Duško Marković ne trpe kritičko mišljenje civilnog sektora, medija i građanskih aktivista, jer u njima vide potencijal za ugrožavanje vlasti.
Zbog toga sve češče optužuju medije i NVO za političko djelovanje, iako bi kao državni zvaničnici trebalo sa njima da sarađuju.
Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević smatra da predsjednik države i premijer pokazuju nerazumijevanje za drugačije mišljenje, iako se u javnosti zalažu za demokratiju.
“Oni u civilnom društvu vide potencijal za ugrožavanje sopstvene vlasti a ne korektiv koji može doprinijeti jačanju države i izgradnji njihovih institucija. Obojica bi ukinula pravo na političko mišljenje onima sa kojima nijesu saglasni, pa tako imamo i označavanje NVO, medija ili građanskih protesta kao političkih a što bi trebalo da kreira negativan odnos prema njima. Naravno da smo svi politička bića i da imamo pravo na svoj politički izraz. NVO su politički fenomen, što zna i svaki student političkih nauka, a takvih bi moralo biti među savjetnicima predsjednika i premijera da ih pouče u ovom dijelu“, tvrdi Uljarević.
Komentarišući proteste građana protiv izgradnje malih hidroelektrana na Bukovici, Marković je kazao da su oni politizovani i istakao da “vidimo opozicione lidere na skupovima od Plava, Andrijevice do Bukovice”. Đukanović je prošle nedjelje izjavio da su nezavisni mediji i dio NVO sektora središte opozicione politike, navodeći da su njihovi interesi finansijski i politički.
“Glumeći institucije civilnog društva pokušavaju da prigrabe grantove međunarodnih institucija, a najvažniji argument im je senzacionalistička kritika vlasti i osporavanje njenih učinaka. Politički cilj im je da svojim kampanjama i konstruisanjem afera eliminišu one koje smatraju političkim preprekama da ostvare profit i zamišljenu društvenu moć“, rekao je Đukanović “Dnevnim novinama”. Uljarević ističe da između Đukanovića i Markovića postoji razlika u razumijevanju koncepta civilnog društva, ali da to ne mora praviti razliku u praksi. “Đukanović je ostao u krutom okviru socijalističkog sistema u kojem su bili prihvatljivi samo oni elementi građanskog izraza koji podržavaju vladajuću partiju a svi ostali su politički oponenti. Na drugoj strani, Marković daleko bolje razumije pluralnost i kvalitet koji postoji u crnogorskim NVO, medijima i građanskom aktivizmu, ali nije spreman ili ne smije od predsjednika partije da uvaži autonomiju ovog dijela društva“, tvrdi ona.
Iako je 2017. tvrdio da se kritički ugao civilnog sektora podrazumijeva i da Vlada neće biti neprijatelj civilnom sektoru, Marković je prošle godine nazvao “zlom namjerom” zahtjev pojedinih NVO da se aktivira klauzula balansa zbog manjka reformi.
Početkom godine kritikovao je medije zbog praćenja građanskih protesta, navodeći da postoji snažna zainteresovanost da protesti dobiju na značaju i ukažu na loše stanje u društvu. Đukanović je proteste okarakterisao kao pokušaj medijske i NVO mašinerije da aferu “Koverta” stave u funkciju uznemirenja javnosti i izazivanja smjene vlasti na ulici. U martu je rekao da proteste pomažu političke partije dok su ih artikulisale “parapolitičke strukture u Crnoj Gori koje godinama kreiraju ideju nasilne promjene vlasti“.
Tokom predsjedničke kampanje prošle godine izjavio je da se neki mediji i NVO ponašaju fašistički i da reketiranjem hoće na vlast, dok je nakon parlamentarnih izbora 2016. tvrdio da nezavisni mediji rade protiv države. Komentarišući istragu o navodnom državnom udaru, on je rekao da u Crnoj Gori postoje medijske kuće koje su “u čitavom procesu pokušaja nasilne promjene vlasti bili ozbiljni pomagači onima koji su željeli da prikriju svoje terorističko djelovanje”. Đukanović je tada rekao i da se “očigledan kriminal ne može više podvoditi pod medijske slobode niti djelovanje NVO sektora”.
Izvršni direktor Centra za političku edukaciju Dragiša Janjušević smatra da između predsjednika i premijera samo na prvi pogled postoji drugačiji pristup.
“Obojica pripadaju jednoj ideološkoj matrici koja višestranačje posmatra kao simulaciju i masku iza koje se krije klasični jednopartizam koji razvija sopstvene monopole. Retorika Markovića možda djeluje fleksibilnije, politički primamljivije prema konkurentima, ali suštinski izvršni potezi pokazuju istovjetnost sa Đukanovićem. Nijedan od njih dvojice ne prihvata kritične tonove iz ove sfere društva, a pogotovo ne predloge koji bi izgrađivali demokratski model u sistemskom smislu“, tvrdi Janjušević.
Ukori državnika pokreću prljave kampanje
Uljarević je upozorila da poruke državnih čelnika pokreću napade na kritički dio civilnog sektora, medija i građanskih aktivista.
“Kada su njih dvojica i javno saglasni u izrazu onda to predstavlja jasnu instrukciju i provladinim medijskim kerberima da krenu sa svojim prljavim kampanjama, kao i njihovom partijskom i partijski zarobljenom sistemu javne uprave, da na svoj način pokušaju naštetiti kritički orijentisanom dijelu civilnog sektora. To je opterećujuće za rad napadnutih NVO, medija ili građanskih aktivista, ali mislim da je iskustvo pokazalo da se mnogo toga vraća kao bumerang upravo onima koji su to pokrenuli. Zato su danas najuticajniji i najrespektabilniji mediji i NVO upravo oni koji su bili mete napada“, tvrdi Uljarević.
Loša simulacija umjesto demokratije
Janjušević upozorava da državni čelnici svjesno rade protiv izgradnje demokratskog sistema.
“Takav odnos ne može izgrađivati demokratski sistem već naprotiv, on ga može samo dodatno razgrađivati i produbljivati. Jer ako ne prolaze predlozi zakona ispred opozicije, NVO i građanskih aktivista, ako imamo gušenje slobodnih medija onda na sceni imamo jednu lošu simulaciju koja prerasta u hroničnu krizu, a koja se manifestuje na način što se stalno proizvode neprijatelji i podjele kako bi se čuvali jednopartijski monopoli“, tvrdi Janjušević.
Bonus video:
