Rusija, Kina i Turska mijenjaju svjetski poredak i konstelaciju snaga na međuanrodnoj sceni, saopštila je direktor Centra za studije o Rusiji, Evropi i Aziji u Briselu, Tereza Falon navodeći da je liberalni poredak otporan je i može da ogovori na izazove.
Ona je, na to Be Secure (2BS) Forumu u Budvi, ocijenila je da su Kinezi vrlo pametno investirali mnogo u Zapadni Balkan.
Na pitanje da li je svjetski liberalni poredak završen, ona je odgovorila da je sedam decenija bio dominantan liberalni poredak, ali da je ovo vrijeme puno kriza, koje su se produbile i da Rusija Kina i Turska mijenjaju konstelaciju odnosa.
"Svi govore o Kini, ali Kina nije model koji ostale zemlje žele da ponove. Moramo naći rješenje, nije dovoljno samo uočavati problem", rekla je Falon na panelu "Tri nijanse crvene: Rusija, Kina i Turska mijenjaju dinamiku globalne moći".
Predstavnik Programa za rješavanje konflikata i posredovanje u njima, Pinar Akpinar komentarišući uticaj Turske na Zapadni Balkan, ocijenila je da je vanjska politika prema Balkanu dosta stabilna i da se bazira na pomoći, trgovini, investicijama.
"Balkan je bio srce Otomanske imperije i dalje je kapija prema Zapadnoj Evropi", rekla je Akpinar.
Ona smatra da se situacija u Turskoj promijenila od državnog udara 2016.godine i da je nakon toga kapacitet te države naročito ekonomski, oslabljen.
"Tursku najviše interesuje širi region Bliskog istoka. Ona forsira i koristi bilateralne ili šire saveze za ostvarivanje ciljeva vanjske politike", ocijenila je Akpinar.
Prema njenim riječima, uvijek su postojali konkurenti Turskoj u širenju uticaja i da je većinom to bila Rusija.
"Glavni stubovi vanjske politike Turske uvijek su bili savezi kao sto je Nato, Evropska unija. To Turskoj daje jednu vrstu boljeg statusa na međunarodnoj sceni, ako ona izgubi svoj zapadni identitet, to će biti bolan proces", kazala je Akpinar.
Ministar u resoru za privremeno okupirane teritorije i raseljene osobe Ukrajine, Vadim Černiš kazao je da je situacija vrlo jasna i da se radi o raspadu evropskog poretka.
"Nema jasnog odgovora o tome kako da se povrati Krim. Rusija naravno da ima velike vojne kapacitete i sposobnosti, ali dominaraju u oblasti informacija", rekao je Černiš.
Na pitanje da li smatra da zapadne demokratije mare za sudbinu Ukrajine, on je odgovorio da mu se čini da političari ne razumiju nivo prijetnji koji postoji.
"Uglavnom se oslanjamo na međunarodne organizacije, po mom mišljenju to su tradicionalni načini rješavanja problema, istovremeno autokrate djeluju brzo i djelotvorno", smatra Černiš.
Direktor Centra za studije o Rusiji, Evropi i Aziji u Briselu, Tereza Falon, ocijenila je da su Kinezi vrlo pametno investirali mnogo u Zapadni Balkan.
Na pitanje da li je svjetski liberalni poredak završen, ona je odgovorila da je sedam decenija bio dominantan liberalni poredak, ali da je ovo vrijeme puno kriza, koje su se produbile i da Rusija Kina i Turska mijenjaju konstelaciju odnosa.
"Svi govore o Kini, ali Kina nije model koji ostale zemlje žele da ponove. Moramo naći rješenje, nije dovoljno samo uočavati problem", rekla je Falon.
Nezavisni analitičar i saradnik u istraživanju u Russia/NIS centru, Bobo Li, kazao je da postoji novi svjetski poredak, odnosno da je bolje reći nered.
Profesor politickih nauka u US Air Force Academy Pol Bolt kazao je da je partnerstvo Rusije i Kine ojačano nakon 2014. godine.
"I u Kini i u Rusiji su doživljavali poniženja u prošlosti", rekao je Bolt.
On smatra da ni Kina ni Rusija nemaju dosljedno gledište o tome kako treba da izgleda međunarodni poredak.
"Rusi vole da misle da je njihov odnos sa Kinom fantastičan. Rusija i Kina više podržavaju jedan svijet u kom je međunarodni poredak usmjeren na smanjeni suverenitet drzava", ocijenio je Bolt.
On je kazao da je jasno da je Balkan dio kineskih planova.
"Što se tiče SAD, američki je interes da se Balkan inkorporira u Evropu. Zapad je zabrinut zbog duznicke dipolomatije i da ce se pojedine države prezadužiti kreditno kod Kine", rekao je Bolt.
Bonus video:
