Zapadni Balkan se promijenio nabolje nakon Dejtonskog sporazuma, ali još nijesu pobijeđene ideje velikodržavnih nacionalizama, i usporavanje evropskog puta dovelo bi do njihovog jačanja, ocijenili su crnogorski i kosovski predsjednici, Milo Đukanović i Hašim Tači.
Oni su učestvovali na panelu “Predsjednička diskusija: O čemu lideri razmišljaju” na devetom To Be Secure (2BS) Forumu u Budvi.
Đukanović je, govoreći o tome koje su najveće brige lidera, kazao je da osnovna preokupacija „kako realizovati ono što smo odabrali kao svoj strateški zadatak“.
„Sada je jasno, bar kada je Crna Gora u pitanju, da smo na putu prekretničkog pokušaja da ovaj region vratimo svojoj evropskoj kući“, naveo je on.
Crnogorski predsjednik je kazao da se na Balkanu vodi strateška politička borba, odnosno da postoje dva moćna pokreta.
„Jedan predvode vlade koje žele da ove zemlje dovedu do evropskog i evroatlanstkog sistema vrijednosti i drugi, ne tako nemoća, je onaj koji želi da konzervira stanje. Postoje razlozi zašto su protiv tog pokreta. Ovo nije samo balkansko, već evropsko i evroatlantsko pitanje“, dodao je Đukanović.
On je kazao da Crna Gora prednjači na putu EU i da je važno pojačati regionalnu saradnju, ali da bi uspjeh bio ako to kao svoj interes prepozna evropska i evroatlantska zajednica i podrži u toj namjeri.
Predsjednik Kosova Hašim Tači kazao je da zvanična Priština naporno radi na unaprjeđenju odnosa i da zatvore otvorena pitanja koja postoje između država regiona, a kao glavni izazov je naveo da se ubrza proces pristupanja EU.
On je kazao da je zadovoljan što je predsjednik građana koji su uglavnom evropski orijentisani, dodajući da je Kosovo „uspješna priča“.
„Prepreke se mogu prevazići, ali ne smijemo se vratiti u poziciju dnevno-političkog populizma. Nakon uspješnog završetka puta Crne Gore u NATO, Prespanskog srporazuma za Sjevernu Makedoniju, uspostavljanja Armije Kosova, dobre komunikacije koju uspostavljamo sa susjedima, optimista sam i vjerujem da idemo prema evroatlantskim integracijama“, rekao je kosovski predsjednik.
Tači je kazao da EU zadržava ove procese i da ima strog, zamrznut stav, naročito prema Kosovu.
„Ne uvažava se uspjeh, dostignuće, naročito u pogledu vizne liberalizacije. Mi smo ispunili uslov ali nijesmo dobili nagradu. Građanima je teško da to razumiju. Čini mi se da su u primjeni dvostruki strandardi“, rekao je Tači i dodao da lideri zanju da su evropske i evroatlanstke integracije jedina alternativa.
Govoreći o tome kako gledaju na usprotstavljanje ravnoteže između kreiranja ideniteta i osjećanja nacionalnog entiteta, Đukanović je rekao da je ključni uzrok problema u istorijskom zaostajanju regiona Zapadnog Balkana.
„Nemojte da se zanosimo da je ovaj region definitivno i superiorno krenuo putem spajanja evropskog i evroatlanstkog sistema vrijednosti“, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, ta borba je još aktuelna.
„Svi mislimo da smo nakon Dejtonskog sporazuma pobijedili ideje velikodržavnih nacionalizama u regionu, ali nijesmo. Taj rat nije završen. Taj velikodržavni nacionalizam, njegova ideja je živahna i ciklično se obnavlja. Treba da zabrine što da danas ima više razumijevanja za takve ideje na međunarodnim adresama“, rekao je Đukanović.
On je ocijenio da nije vrijeme da se igra na malim terenima i da su, u kontekstu evropskih integracija, veće šanse na većem prostoru.
„Nijesu mnogi spremni da igraju na Vembliju, ali nije vrijeme da igramo na stadionu Sutjeske i Budućosti, veće su šanse kada igrate na većem prostoru. Prisustvujemo oživljavanju jednog problema, Ako smo mislili da smo završili problem iz 1995. godine, naši protivnici nas uvjeravaju da nije tako. Naše mjesto je u širem integracijskom kontekstu“, kazao je Đukanović.
Kako je naveo, Crna Gora se nije prepustila nacionalizmu.
„Mi pametno radimo na učvršćivanju svijesti o državnom, nacionalnom kulturnom i vjerskom identitetu. Sagledavamo kako svoj indentitet pametno smjestiti u širi kontekst, evropski i evroatlantski“, rekao je Đukanović.
Tači je, govoreći o nacionalizmu, kazao da su svi naučili nešto iz prošlosti i kakve tragedije nacionalizam ostavlja iza sebe.
„Region nije više u periodu Dejtona, promijenio se nabolje. Situacija nikada nije bila bolja, nijesmo imali ovoliko prilika da zatvorimo otvorena pitanja. To treba činiti brže ako želimo da ostvarimo aspiracije regiona“, ocijenio je on.
Tači je kazao da EU treba da bude spremnija da prihvati zemlje regiona i brže ih primi jer, kako je istakao, Unija nikada neće biti potpuna bez Zapadnog Balkana.
„Ne treba postupati sa oklijevanjem, predrasudama. To treba konkretizovati, ne smijemo dozvoliti da se stvori neki vakum. Što smo više pod „kišobranom“ EU, biće nam lakše da prevaziđeno izazove. Odlučni smo da gradimo multietnička društva u našim državama“, rekao je Tači.
Što više EU zastaje to će, prema njegovim riječima, biti više populističkih politika na Kosovu i jačih nacionalisitčkih ideja. Tači je kazao da Kosovo ima dobre odnose sa Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali da je jedini izazov normalizacija odnosa između Kosova i Srbije, koja predstavlja veliki problem i za region.
„Normalizacija odnosa sa Srbijom brže će se desiti ako nam EU ponudi bržu perspektivu, ako nas ne izoluje. Ako Kosovo ostane izolovano doći će do rasta nacionalizma i populizma, što nije u skladu sa evroatlantskim vrijednostima“, istakao je Tači.
U suprotnom, kako je rekao, umjesto o pomirenju, pričaće se o konfliktu i građani će se sa pravom pitati da li EU želi Kosovo.
Tači kazao da odlaganje proširenja ima negativan efekat na zemlje regiona i da bi želio da se sada, nakon izbora, prepozna novi, konkretniji pristup prema državama Zapadnog Balkana.
Đukanović je kazao da nepokolebljivo vjeruje u multietničku demokratiju.
„Alternative koje se pokušavaju konstruisati u odnosu u na taj kurs djeluju retrogradno. Pojavljuju se krupni igrači na globanoj sceni. Pogledajmo naše susjede, ne treba da se sa njima gledamo preko nišana. Put je da gradimo partnerstvo“, rekao je Đukanović.
On je kazao da rezultati evropskih izbora nijesu loši kako su najavljivani, ali da se dogodio „mali zaokret u desno“, što neki u regionu mogu doživjeti kao ohrabrenje.
Đukanović je istako da je danas na Balkanu ključno pitanje kako će završiti dijalog između Beograda i Prištine, navodeći da će, ako se sada propusti šansa, izgubiti godine, što se najbolje vidjelo na primjeru decenijskog zaostaja Sjeverne Makedonije.
„Imam povjerenje prema akterima koji pregovaraju. Nema drugog rješenje osim multinetničke demokratije u našim društvima. Da sam akter, pokušao bih istrajno da tražim rješenje poštujući Badinterovu formulu“, rekao je Đukanović i dodao da se osim razgraničenja Srbije i Kosova očekuju razgraničenja između ostalih država regiona.
On je naglasio da je najvažnije da se Tači i Aleksandar Vučić sada vrate za sto i da bi svaki propušteni dan mogao udaljiti od rješenja.
Tači je rekao da su aktivnosti koje su prethodnih dana realizovane na Kosovu bile protiv kriminala, a ne protiv pripadnika nekih nacionalnosti, i da ne može jedna zajednica biti imuna od kosovske policije ukoliko je prekršila zakon.
„Najmudrija stvar Srbije bi bila da dozvoli zajednici na sjeveru da se integriše“, rekao je Tači i dodao da je većina građana Kosova spremna da žive zajedno.
Na pitanje da li su pregovoru između Srbije i Kosova izgubili zamajac i da li postoji opcija da se vrate dijalogu, Tači je kazao da je dijalog u krizi i da postije brojni faktora koji su doveli do toga.
„Ne prepoznajem bolji trenutak od sadašnjeg da se ostvari taj istorijski sporazum. Vraćamo se stanju zamrznutog konflikta koji može da eskalira. Sporazum će donijeti mir u cijelom regionu, ali da ga je teško ostvariti“, naveo je Tači.
Ako bi Kosovo i Srbija uspjeli ove godine da postignu sporazum, kako je rekao, bilo bi brojnih benefita, među kojma je i transformacije kosovskog društva.
Tači je kazao da je Srbija vodila agresivnu kampanju kako bi spriječila međunarodnu konsolidaciju Kosova i dodao da se ne zalaže za „palestinski put“ Kosova.
On je kazao da na dnevnom redu nikada nije bila razmjena teritorija između Srbije i Kosova, ali da se u sklopu tog dogovora mora raditi razgraničenje.
Na pitanje kakvu EU želi, Đukanović je kazao da će, bez sumnje, Evropa morati da pođe kroz ozbilje reforme i vlastiti redizajniranje.
„Postoje stanovništa u Evropi koja kažu da u međuvremenu treba zaustaviti proširenje. Ja ne mislim tako. Nema boljeg načina od konsolidacije Evrope, od njenog ujedinjena, koje znači stabilnost, korišćenje resursa koji će ojačati našu konurentnost. Krize su pokazale da imamo ozbiljene pukotine u arhitekturi EU. Mislim da će nas put dalje voditi ka spoznaji važnosti ujedinjenja Evrope“, istakao je crnogorski predsjednik.
On je kazao da vjeruje da problemi u arhitekturi EU neće zasijeniti viziju. „A to je ujedinja Evropa u smislu konkurentnosti i stabilnsoti“
„Za mene je ključno da se učvrsti evroatlantska alijansa, a to nijesmo uradili. Nijesmo ostvarili sve svoje ciljeve i domete. Treba se vratiti odgovornijem odnosu prema tekovini evroatlantizma“, poručio je Đukanović.
On je kazao da se mora težiti funkcionalnoj demokratiji, koje nema ako određeni akteri apstiniraju u političkom životu.
“Sada mi prisustvujemo ili imamo na sceni repertoar vrlo raznovrsne destrukcije demokratije u ovom regionu. Opozicija želi da dovede u pitanje nezavisnosti Crne Gore, neke odluke koje je donijela Crna Gora, recimo o nezavisnosti Kosova. Oni sada očajnički žele da kroz opstrukciju institucija pokažu Crnu Goru kao nefunkcionalnu državu”, poručio je Đukanović.
Bonus video:
