Za dvije godine članstva Crna Gora i njeno stanovništvo imalo je veliku korist, saglasni su predstavnici Vlade i NATO.
Organizacije koje se bave ovom oblašću smatraju da će sve pogodnosti članstva osjetiti kada Crna Gora bude zemlja vladavine prave, a pojedini protivnici članstva nisu u međuvremenu promijenili mišljenje o ovom pitanju i smatraju da Crnoj Gori nije bilo potrebno članstvo u NATO.
Premijer Duško Marković je siguran, međutim, da se broj onih koji su se protivili članstvu u međuvremenu smanjio.
“Građani su imali priliku da se direktno uvjere u nesporne koristi koje imamo kao 29. članica Alijanse: pored porasta investicija i koristi u turizmu, i privrednici su, recimo, ti koji imaju direktne koristi putem integrisanosti u NATO kodifikacioni sistem. To su samo neki primjeri koji daju osnova za sve veću uvjerenost građana u koristi članstva. Nisu se ostvarile ni dramatične prognoze protivnika da ćemo se odreći svog identiteta, da nećemo biti u stanju da odlučujemo o svojoj sudbini, da će da se otvaraju NATO baze i slično. Upravo suprotno se dešava”, kazao je premijer za “Vijesti” povodom druge godine članstva.
Crna Gora postala je punopravna članica na današnji dan 2017. godine, kada je šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanoviću Sjedinjenim Državama predao instrument o pristupanju.
Svečanosti u Vašingtonu prisustvovali su tada, između ostalih, i premijer i generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.
Premijer ističe da Podgorica ravnopravno sa ostalih 28 saveznica razgovara o najvažnijim izazovima, koji direktno utiču i na Crnu Goru i na njeno okruženje.
“Prvi put ima i zaštitu, onu koju pruža NATO i član 5 Vašingtonskog sporazuma, zahvaljujući kome Alijansa danas slavi 70 uspješnih godina čuvanja mira i stabilnosti u Evropi”, kazao je Marković, dodavši da kao jedan od primjera treba uzeti to što dvije druge članice: Italija i Grčka - čuvaju crnogorsko nebo.
Na pitanje “Vijesti” o tome šta nas čeka u godinama koje slijede, premijer je kazao da će sve napore ulagati da Crna Gora nastavi da bude konstruktivna saveznica, da u skladu sa svojim prioritetima učestvuje u primjeni politika Alijanse i da doprinosi evropskoj i evroatlantskoj perspektivi i stabilizaciji regiona.
“Tim izazovima smo u svakom trenutku spremni da odgovorimo - da upotrebim frazu NATO kampanje: Mi smo NATO”.
Bošković: Pomoć za školovanje, vanredne situacije...
Najčešći gost u sjedištu NATO-a u Briselu je Predrag Bošković, koji tri puta godišnje učestvuje na sastancima ministara odbrane zemalja članica, a prisustvuje i samitima i drugim sastancima, jer resor na čijem je čelu ima najviše i obaveza pri Alijansi.
Bošković je “Vijestima” kazao da je učlanjenje značajno ojačalo međunarodnu poziciju Crne Gore i olakšalo ostvarenje drugog ključnog vanjskopolitičkog cilja – pristupanja Evropskoj uniji. Ministar je početkom godine izjavio da se odluka o članstvu pokazala ispravnom te da su koristi od toga uvidjeli i protivnici.
Govoreći o uticajima članstva kazao je da se u najznačajnijoj mjeri odražavaju na sistem odbrane i Vojsku Crne Gore.
“Koja će intenzivirati obučavanje, uvježbavanje i razvoj sposobnosti u skladu sa NATO standardima. Crna Gora, kao članica Alijanse, dobija podršku i prilikom obrazovanja kadeta, koji znanja stiču na vojnim akademijama u Njemačkoj, Hrvatskoj, Americi, Italiji, Grčkoj, Bugarskoj, Turskoj i Austriji”, kazao je on, navodeći da se ne smije zaboraviti i pomoć saveznica Crnoj Gori u slučaju vanrednih situacija.
Na pitanje koji su to izazovi pred Crnom Gorom, između ostaloga je kazao da je to dalja puna integracija u evroatlantske strukture.
“U našem fokusu je formiranje male, ali efikasne vojske, spremne da sprovodi Ustavom definisana ovlašćenja i misije. Jedan od izazova pred nama je i da našim vojnicima obezbijedimo adekvatne uslove za rad, da nabavljamo novu i unapređujemo postojeću opremu, što je jedan od najznačajnijih faktora efikasnosti oružanih snaga”, kazao je ministar “Vijestima”, uz isticanje dosadašnjih benefita.
NATO Komitet za investicije odobrio je juče Crnoj Gori besplatno na korišćenje radar velikog dometa, a saopšteno je da je on najpovoljnije srednjoročno rješenje za nadzor vazdušnog saobraćaja.
Lungesku: Stabilnost ojačala ekonomiju
Članstvo u Alijansi je dobro za Crnu Goru, dobro za cijeli regioni i dobro za NATO, poručila je portparolka NATO-a Oana Lungesku.
“Bezbjednost je osnova za prosperitet, a stabilnost koju je stvorilo članstvo u NATO-u doprinijelo je crnogorskoj ekonomiji. Od kako se država pridružila NATO-u 2017, strane investicije iz zemalja saveznica su se tamo udvostručile”, kazala je za “Vijesti” Lungesku. Istakla je da je Crna Gora godinama, prvo kao partner a onda kao članica, doprinosila evoatlantskoj bezbjednosti.
Učešćem u misiji “Odlučna podrška” u Avganistanu Crna Gora je, prema riječima portparolke NATO-a, pomogla u sprečavanju da ova zemlja ponovo postane sigurno utočište za međunarodni terorizam. “Crna Gora, takođe, pomaže u izgradnji stabilnosti na zapadnom Balkanu kao dio naše misije KFOR na Kosovu i planira da pošalje osoblje u našu misiju obuke u Iraku. Crna Gora je, takođe, dostavila jasan plan da će utrošiti dva procenta BDP-a na odbranu, o čemu su se saveznice dogovorile na Samitu u Velsu 2014. Stoga je Crna Gora cijenjena i posvećena NATO saveznica”, istakla je Lungesku.
Darmanović: Najveća korist i za prehrambenu industriju
Šef crnogorske diplomatije Srđan Darmanović kazao je da će benefite mnoge više uživati generacije koje dolaze posle nas.
“Najveću korist od ovog procesa u Crnoj Gori za sada je imala namjenska industrija, prehrambena industrija, zatim agencije koje pružaju lučke i špediterske usluge, organizatori aranžmana kongresnog turizma, softverske firme i druge. Pomenuti podaci potvrđuju da je partnerstvo sa najmoćnijim državama današnjice garancija sigurnosti poslovnog i investicionog ambijenta,” istakao je Darmanović za “Vijesti”.
Među glavnim izazovima sa kojima se suočava, posebno je istakao i hibridne prijetnje. Darmanović je kazao da Crna Gora aktivno radi na jačanju nacionalnih kapaciteta za suprotstavljanje sajber napadima.
“Planirano je usvajanje Strategije za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama do kraja 2019. Crna Gora je, iz razumljivih razloga, veoma zainteresovana da jača saradnju sa saveznicama u ovoj oblasti,” kazao je on.
Biće više koristi za nekoliko godina
Čelnici Atlantskog saveza i Politikon mreže saglasni su da će na prave koristi od članstva biti potrebno da se sačeka još koja godina.
Izvršni direktor Atlantskog saveza Savo Kentera smatra da će građani prave koristi uvidjeti nakon nekih pet godina.
“Kada će se vidjeti konkretni rezultati u razvoju infrastrukture, dubinskim reformama institucija sistema koje tek predstoje, jačanju vladavine prava, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije i sl. Za sve ovo je potrebno vrijeme i ne možemo očekivati vidljive rezultate preko noći, a period od dvije godine nakon članstva je zaista suviše kratak da bi na ovim poljima mogli vidjeti velike rezultate i napredak”, kazao je on. Međutim, najvećim dosadašnjim dobitkom smatra to što Crna Gora sjedi za istim stolom sa najmoćnijim državama svijeta i sa jednakim pravom glasa odlučuje o gorućim svjetskim pitanjima, a kada su direktni benefiti u pitanju navodi i promjenu strukturu gostiju koji dolaze u Crnu Goru.
“Danas imamo situaciju da se vraćamo, čini mi se, onom zlatnom dobu crnogorskog turizma, kada je sezona trajala šest mjeseci i kada su nam glavni gosti dolazili iz zapadnih zemalja. Ovo je uslijedilo kao posljedica pojačane sigurnosti, odnosno osjećaja bezbjednosti kod turista, jer se dolazi u zemlju koja je članica NATO-a,” kazao je on. Na pitanje da li smatra da se broj onih koji su se protivili članstvu prije ulaska u međuvremenu smanjio, Kentera je kazao da je njegov lični osjećaj prilikom razgovora sa onima koji su bili protiv da su se mnogi pomirili sa činjenicom da je Crna Gora postala dio NATO.
“Prihvataju to kao nešto sa čime ćemo svi zivjeti, pa hajde da vidimo makar što možemo izvući korisno iz toga. Otprilike neka veoma slična situacija kao i nakon referenduma 2006. godine. Kako vrijeme bude prolazilo, siguran sam da će se broj onih koji su bili neopredijeljeni ili protiv članstva smanjivati, jer će svi uvidjeti koristi članstva,” kazao je Kentera.
Izvršna direktorica Politikona Jovana Marović navela je da je Crna Gora postala članica u periodu kada je priča o nezapadnim uticajima na Balkanu dobila velike razmjere i kada mnogi teoretičari zabrinuto ukazuju na moguće posledice pojačanog interesovanja i prisustva zemalja poput Rusije i Kine na ovim prostorima.
“Upravo iz pomenutih razloga procedura ratifikovanja pristupnog protokola je ubrzana, budući da zemlja nije bila spremna za članstvo, posebno kada se uzmu u obzir komplementarni kriterijumi za članstvo sa onima iz procesa pristupanja EU, tj. oni koji se odnose na vladavinu prava. Crna Gora zbog članstva u NATO savezu spolja ne izgleda kao ‘bezbjednija zemlja’, a upravo zbog stanja vladavine prava, odnosno ogromnih problema sa korupcijom i organizovanim kriminalom,” kazala je Marović za “Vijesti”, dodajući da će pogodnosti članstva biti vidljivi tek kad država bude sređena iznutra.
Dio opozicije: Nije nam trebalo članstvo
Iz partija koje su protiv članstva, Socijalističke narodne partije (SNP) i Ujedinjene (UCG), i dalje su stava da se u NATO nije trebalo ulaziti.
“Dvije godine nakon ulaska jasno je vidljivo da su ‘šarene laže’ izdušile i da se malo koristi ostvarilo, osim onih floskula o bezbjednosnoj stabilnosti i zaštiti od navodne opasnosi sa istoka. ‘Partnerstvo za mir’ je bio sasvim dovoljan okvir za našu državu”, kazali su “Vijestima” iz SNP-a.
Napomenuli su da su zagovornici obećavali veću bezbjednost građana, jačanje unutrašnje stabilnosti i mira i povećani obim investicija, a protivnici da NATO neće doprinijeti demokratizaciji društva i da neće doprinijeti jačanju vladavine prava niti unutrašnjem pomirenju.
“Jer NATO i EU imaju različite prioritete. I to se obistinilo. Podjele u crnogorskom društvu su maksimalno zaoštrene”, smatraju u partiji Vladimira Jokovića.
Član upravljačkog tima UCG Vladimir Dobričanin kazao je da je članstvo Crnoj Gori donijelo to da je “postala legitimni cilj ruskih raketa”.
Na pitanje da li smatra da se broj protivnika za dvije godine smanjio, Dobričanin smatra da je ona najvjerovatnije ostala ista.
“Ako ne i manja nego prije dvije godine. Džaba i spinovanja kako je većina za. Nije! A razlog je samo jedan. Ničeg dobrog još uvijek ovaj narod nije vidio od ulaska u NATO. Pitanje je i da li će”, kazao je on.
Bonus video:
