Ako se situacija na polju izbora ne počne odlučno rješavati i ukoliko obje strane ne pokažu stvarnu želju da se stvari mijenjaju, i krene se putem zaoštravanja, bojkota i daljeg unižavanja institucija, na iskušenju će biti stabilnost, proces EU integracija i dostizanje drugih proklamovanih ciljeva, ocijenio je izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica.
Iz opozicije pak poručuju da ne prihvataju izbore po dosadašnjim pravilima i upozoravaju da bi ih bez tehničke vlade mogli bojkotovati.
Evropska komisija (EK) je u Izvještaju o Crnoj Gori upozorila da Odbor za dalju reformu izbornih i drugih zakona još nije dao rezultate, ali da to radno tijelo pred sobom ima ambiciozan zadatak. Tom tijelu je, ako se uzme u obzir jedan od osnovnih principa da se izborno zakonodavstvo ne mijenja u izbornoj godini, ostalo još šest mjeseci da završi reformu izbornog zakonodavstva i spriječi održavanje izbora po starim pravilima. Ipak, sjednica i dalje nema, a opozicija još bojkotuje rad Odbora.
Koprivica ističe da sve što se na polju izbora dešava u posljednjih pet-šest godina, nedvosmisleno i jasno predstavlja antipropagandu demokratije i fundamentalnih demokratskih vrijednosti. Način na koji funkcionišu izborne institucije, izborne afere, ponašanje ključnih političkih aktera, odsustvo osjećaja za važnost uređenja izborne oblasti koja je prvoklasni javni interes, dodaje Koprivica, ima za posljedicu značajan pad povjerenja u izbore i izuzetno lošu perepciju tog procesa od strane građana. “Sporan legitimitet i integritet izbora se reflektuje na sve institucije koje proizilaze iz tog procesa, ali i na njihove međusobne odnose i način funkcionisanja. Poštovanje načela ravnoteže vlasti ne funkcioniše dobro. Nije stvoren sistem kvalitetne teže i protivteže različitih grana vlasti i institucija koje ih čine. Demokratska kontrola institucija vlasti se ne pokazuje efikasnom i ne daje očekivane rezultate. Nekad se čini da se politička situacija toliko zakomplikovala, da je izrazito sporo i teško rješiva, da je došla do tačke kada se više ne može ići nazad. Međutim, nažalost, uvijek može se nazad i lošije, a ta tačka da nije ograničena i uvijek se može dalje padati”, navodi on.
Koprivica upozorava da se ne smije desiti da jedna država koja je na pragu učlanjenja u EU bude država sa jednopartijskim parlamentom.
“Svaka odgovorna politika, sa bilo koje strane, mora uraditi sve da se ovaj scenario ne desi. U ovom pravcu razumjiemo poziv EU da se hitno rješavaju izborni problemi. EU zapravo poziva na vraćanje promocije ovih demokratskih vrijednosti koje su u posljednjih 5-6 godina vrlo malo afirmisane”.
Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević poručuje da partije treba dobro da oslušnu poruke iz Brisela iz ovogodišnjeg izvještaja i da moraju shvatiti da se partnerstvo i evropske vrijednosti postižu dijalogom i napornim političkim radom. “Dijalog ne podrazumijeva da smo prihvatili stanovišta političkih oponenata, nego osnova da se dođe do političkog konsenzusa na kojem danas počiva moderna politička Evropa”, navodi Konjević i dodaje da su kritike i ocjene da je Crnoj Gori potrebna cjelovita izborna reforma, nakon afere “Koverta”, do sada je najjasnija kritika Brisela i jasna poruka Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
“Stav premijera Duška Markovića da je spreman da iskustva vlade izbornog povjerenja pretvori u sada održiv politički pristup ohrabruje i može biti najava za otvaranje dijaloga. Da bi dijalog počeo, nakon iskustva afere ‘Koverta’, koja je bacila novo svjetlo na izborne procese, potrebno je prvo dogovoriti model implemetnacije zakonodavstva, a nakon toga ući u njegove izmjene i dopune, kao i niza pratećih zakona koji bi stvorili bolji izborni ambijent”, kaže poslanik SDP-a.
I Koprivica navodi da je poziv na dijalog i na politički dogovor jedini ispravan način da se prekine put ka demokratskom dnu. “Plan izbornih reformi, kako kaže EU, zaista jeste ambiciozan. Takođe, vrlo je malo vremena da se ovaj, dosta komplikovan put put pređe. Da se promijene zakoni i dogovore mehanizmi za njihovo sprovođenje. Da se formiraju nove, demokratske izborne institucije. Potrebna je iskrena volja da se krene u ovaj proces. Najveća odgovornost je na vladajućima”, ističe Koprivica.
Konjević takođe poručuje da je odgovornost na vlasti, ali ističe i da opozicija nije bez odgovornosti ako želimo da društvo izađe iz politčke krize.
“Izbora će teško biti bez dogovora oko tehničke vlade koji će biti na vrijeme i plod političkog konsenzusa. Evropa razumije dijalog i konsenzus u cilju postizanja boljeg stanja u društvu. Sve druge isključivosti i politička spletkarenja kojima su pojedine partije sklone već su dobile svoj odgovor iz Brisela”, navodi Konjević dodajući da je isključivost evropskoj politici nerazumljiva i da je zato i upućena jasna kritika pojedinim opozicionim partijama. “Ako je nekome želja da održi izbore u uslovima koje opozicija ne prihvata, a Evropska komisija kritikuje, mora razumjeti da to nije evropska vrijednost i da takva izborna utakmica ne može preporučiti državu da postane članica Evropske unije”, zaključuje Konjević.
Vlast da pokrene proces, a opozicija da bude konstruktivna
Koprivica poručuje da proces dijaloga, izmjene zakona i formiranja demokratskih institucija mora inicirati vlast.
“A opozicija se mora konsturuktivno ponašati”, navodi on.
Sve je još uvijek, kako kaže Koprivica, moguće uraditi do kraja 2019. godine.
“U suprotnom, čeka nas veoma neizvjesna i turbulentna izborna 2020. godina”, poručuje Koprivica.
U Frontu očekuju radikalizaciju i bojkot narednih izbora
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Predrag Bulatović kaže da EK mora da se suoči sa činjenicom da DPS ne želi da se odrekne monopola u izbornom procesu i svih zloupotreba uključujući i, kako kaže, naduvan birački spisak.
“Bez toga DPS glatko gubi vlast. DF je bio spreman jesenas da radi na reformi izbornog zakonodavstva. Sada je jasno da nas je DPS natjerao na bojkot nezakonitim i neustavnim stavljanja u zatvor Nebojše Medojevića i Milana Kneževića. Mi i dalje bojkotujemo taj Odbor i nemamo namjeru da se tamo vraćamo”, ističe Bulatović.
On kaže da će, ako se EU ne umiješa doći do toga da nema novih zakona i podsjeća da se 39 poslanika opozicije Sporazumom za budućnost obavezalo na bojkot izbora 2020. godine.
“I to će se desiti. Što se ambicioznosti plana tiče, stvari su mnogo prostije. Ako ima spremnosti kod vlasti i ako EU prestane da žmuri za 20 dana se zakoni mogu usvojiti. A i može se blagovremeno formirati tehnička vlada”, kaže Bulatović.
On dodaje da je očigledno da predsjednik Milo Đukanović, kako kaže, poslije stresa od afere “Koverta” ulazi u fazu da golom silom obnovi vlast 2020.
“Očekujem radikalizaciju političkih odnosa uključujući i bojkot izbora iduće godine”.
Bonus video:
