Izmjene Zakona o odbrani u funkciji su očuvanje teritorijalnog integriteta, suvereniteta i nezavisnosti Crne Gore, ocijenili su iz vladajuće koalicije, dok u opoziciji smatraju da ih treba povući i doraditi.
Crnogorski parlament razmatra danas izmjene Zakona o odbrani.
Državni sekretar u Ministarstvu odbrane, Slobodan Filipović, kazao je da je, u odnosu na važeći Zakon, novina da se građani Crne Gore u sklopu vojne obaveze mogu angažovati samo u uslovima ratnog i vanrednog stanja, već i u miru.
"Na ovaj način omogućiće se angažovanje budućih pripadnika rezervnog sastava Vojske Crne Gore (VCG) na gašenju požara, odgovoru na poplave i sličnim situacijam iako nije proglašeno vanredno stanje", precizirao je Filipović.
Kako je naveo, u skladu sa novim misijama i zadacima VCG, Savjet za odbranu i bezbjednost donosiće odluku o upotrebi jedinica VCG u sprovođenju zadataka podrške prilikom prirodnih i vještački izazvanih katastrofa i drugih nesreća i zadataka.
"Prilikom realizacije tih zadataka, pored ranije propisanih ovlašćenja, davanja upozorenja i izdavanja naređenja, pripadnici VCG mogu nositi i upotrebljavati oružje", objasnio je Filipović.
On je rekao da izmjenama predviđeno da Skupština odlučuje o upućivanju zahtjeva za aktiviranje člana 5 Sjevernoatlanstkog ugovora i o ulasku pripadnika vojske država članica NATO-a na teritoriju Crne Gore radi pomoći i odbrane.
Filipović je objasnio da je važećim Zakonom o odbrani propisano da zaštita i kontrola vazdušnog prostora Crne Gore se može vršiti samostalno i u saradnji sa članicama NATO, i da podrazumijeva upotrebu vojnih vazduhoplova i protivvazduhoplovnih sredstava država članica.
Predlogom zakona se, prema njegovim riječima, propisuje da, na predlog ministra odbrane, predsjednik Crne Gore donosi odluku o upotrebi vojnih vazduhoplova i protivvazduhoplovnih sredstava članica Alijanse u vazdušnom prostoru Crne Gore.
Filipović je saopštio da se novim zakonom, za razliku od važečeg, podaci mogu tajno prikupljati primjenom posebnih sredstava i metoda ne samo prema zaposlenima u Ministarstvu i VCG već i prema sa njima povezanim građanima.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Predrag Bulatović rekao je da su u tom savezu zabrinuti za poziciju Crne Gore, za njen suverenitet i samostalnost.
"Ovim zakonom se uvodi do detalja gubljenje suverenosti institucija, gubljenje suverenosti Crne Gore nad njenom teriotorijom kopnom i vazdušnim prostorom", kazao je Bulatović.
On je naveo da je ovim zakonom, koji je usvojen krajem 2016. godine do detalja pojačana pozicija obavještajnog sektora, odnosno onog što znači tajno praćenje pripadnika Ministarstva odbrane i građana Crne Gore, a da se izmjenama ide korak dalje u rigidnost.
Bulatović smatra da služba, koja je do nedavno bila jedno odjeljejnje sa par zaposlenih, prerasta u direktorat sa ingerencijama koje su jače od Agencije za nacionalnu bezbjednosti (ANB) i da postoji tedencija da MO, odnosno Vlada, stvara paralelne službe.
"Izmjenama se eliminiše mogućnost prikupljanja informacija od građana, odnosno saučešće građana u nekim špijunskim i tajnim aktivnostima sa pripadnicima tajne vojne službe. Ranije se morala tražiti saglasnost građana, a sada se bez izričite saglanost briše i može se da se od građana prinudom prikupljaju informacije", kazao je Bulatović.
Branko Čavor iz Demokratske partije socijalista (DPS) ocijenio je da su predložene zakonske izmjene dobre i najavio da će njegova partija podržati to rješenje.
Prema njegovim riječima, odbrana je najznačajnija i najuzvišenija funkcija države i tome, smatra on, treba da doprinesu sve institucije sistema, pa i sami građani.
Osnovni cilj, kako je kazao, jeste očuvanje terirorijalnog integriteta, suvereniteta i nezavisnosti.
"Upravo učlanjenjem u NATO ostvarili smo i onaj dio koji se odnosi na ove značajne ciljeve i prije svega na suverenitet a ne, kako se često u javnosti želi predstaviti, ugrožavanje suvereniteta", poručio je Čavor.
Prema njegovim riječima, pouzdan sistem odbrane podrazumijeva kvalitetnu normativnu uređenost.
"U primjeni i praksi zakonskih rješenja, MO je prepoznalo razloge zbog kojih treba izmijeniti zakon i to je primjer kada praksom pokazujete da treba izvršiti dopune na način na koje je i traj resor predložio", rekao je Čavor.
Ovim zakonom, ukazao je on, precizno su normirane obaveze i utvrđene nadležnosti i činjenja predsjednika države, Vlade i Savjeta za odbranu, Ministarstva, ali i ostalih institucija za odbranu države.
Značajna novina je, dodao je on, vezana i za vazdušni prostor.
Poslanik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić kazao je da je potrebno i kod ovog zakona obezbijediti državu Crna Goru, navodeći da je SDP podnio tri amandmana.
"Crna Gora je trajna a alijanse dolaze i prolaze, ako je vjerovati istoriji. To mora u zakonima biti riješeno", rekao je Krivokapić.
On je objasnio da amandmani SDP-a idu u pravcu da se obezbijedi saglasnost samo za operaciju koja ima svoj naziv i da se da rok za saglasnosti za aktivnosti na teritoriji Crne Gore.
"Danas je u NATO ovoliko članica i ovi su generali, sjutra mogu biti druge članice i drugi generali", rekao je Krivokapić.
On je rekao da su oni koji su se zalijetali da ratuju sa NATO sada hoće da daju ono što im se i ne traži.
"Prvo smo sve dali Beogradu, sad ćemo nekom drugom, pa nekom trećem da bi se čuvale banalne stvari očuvanja vlasti", naveo je Krivokapić.
On je rekao da Vojskom komanduje Savjet za odbranu i bezbjednost, a ne predsjednik države.
"Razumijem ulazak aviona zahtijeva brzu reakciju, slažem sa to normom ali ona mora dobiti saglasnost Savjeta za odbranu i bezbjednost", rekao je Krivokapić
Poslanik DEMOS-a, Miodrag Lekić, smatra da je suvišno govoriti o zakonu i o matariji koja je, smatra on, nedovoljno, definisana i haotična.
Njegov predlog je da se zakon povuče i napravi tako da bude cjelovitiji, i da omogući efikasniji, jasniji i dostojanstveniji sistem.
"Treba napraviti ozbiljniji zakon", poručio je Lekić.
Lekić je uočio da je i puno dokumenata koji su, kako je kazao, nekonzestentniji pojmovno.
"Pominje se dvadesetak puta Sjevernoatlantski savez a ranije NATO. To treba usaglasiti iako neko smatra da je to isto ali postoji neka razlika. Terminologija je različita", poručio je Lekić.
On je uočio i da nema definicije uloge policije.
"Rečeno je da je policija najveća oružana snaga u Crnoj Gori a nema definisane njene uloge", kazao je Lekić.
Bonus video:
