Poslanički klub Demokratskog fronta (DF) bi do kraja mjeseca trebalo da dostavi Skupštini predlog izmjena Ustava kojima bi se, između ostalog, regulisala prava Srba u Crnoj Gori.
Prema tvrdnjama sagovornika “Vijesti”, pisanje teksta izmjena je u završnoj fazi, nakon čega će on biti dostavljen parlamentu.
“Zbog međunarodnih obaveza funkcionera zaduženih za pisanje teksta izmjena, očekujemo da ćemo konačan predlog dostaviti skupštini do kraja mjeseca. Nakon toga bi trebalo da bude razmatran na Ustavnom odboru”, kazao je sagovornik “Vijesti” iz Demokratskog fronta.
Predsjedništvo DF-a je početkom septembra najavilo da će Skupštini dostaviti zahtjev za izmjenu Ustava Crne Gore kojima bi se, između ostalog, poboljšao status Srba i izmijenio način izbora sudija i tužilaca. Dio stručne javnosti kritikovao je najave čelnika Fronta, navodeći da se proces izmjena Ustava ne počinje u izbornim godinama i bez određenog obima i karaktera promjena.
U radnoj verziji predloga koji će biti dostavljen Skupštini, između ostalog, predviđa se uređenje pitanja državnih simbola, jezika i pisma, predlaganja zakona, ali i izbora nosilaca najviših funkcija u pravosuđu.
Navodi se da bi izmjene Ustava doprinijele pomirenju u Crnoj Gori i obezbijedile nezavisnost pravosuđa. Predlogom izmjena Ustava traži se, pored državne, uvođenje trobojke kao narodne zastave koja “ima utemeljenje u istoriji i tradiciji Crne Gore”.
Front će tražiti i da se Ustav dopuni članom kojim će biti predviđeno da službeni jezik u Crnoj Gori bude jezik koji govori najveći broj građana prema rezulatima popisa stanovništva. Prema posljednjem popisu stanovništva u Crnoj Gori, održanom 2011. godine, 43 odsto građana izjasnilo se da govori srpskim jezikom, dok crnogorskim govori 36 odsto.
Prema Ustavu, crnogorski je službeni jezik, dok srpski ima status jezika u službenoj upotrebi.
DF će tražiti da Ustavom bude predviđeno da pravo predlaganja ima najmanje šest hiljada građana sa biračkim pravom, a ne samo Vlada i poslanici. Oni će zahtijevati da se ukine ustavna odredba prema kojoj građani mogu predlagati zakone samo preko poslanika. U radnoj verziji izmjena Ustava predlaže se i da parlamement dvotrećinskom većinom bira članove Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca (VDT), predsjednika Vrhovnog suda i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Članom 155 Ustava predviđeno je da zahtjev za izmjene Ustava može podnijeti predsjednik države, vlada ili najmanje 25 poslanika u Skupštini. To znači da će za predlog izmjena Ustava, poslanički klub koji ima 17 predstavnika u parlamentu morati da traži potpise najmanje osam opozicionih poslanika.
Skupština bi za izmjene Ustava morala da obezbijedi dvotrećinsku većinu, a za pojedine odredbe potrebno je da se na referendumu za promjenu izjasni najmanje tri petine svih birača.
25 poslanika mora potpisati predlog izmjena Ustava da bi se o njima raspravljalo u parlamentu. Da bi ustavne promjene bile usvojene, mora da ih podrži najmanje dvije trećine poslanika, dok je za neke potrebna tropetinska podrška na referendumu
Ustav Crne Gore posljednji put je mijenjan 2013. godine, kada je uvedena obaveza da se državni tužilac i sudije Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom u parlamentu, a ako takve većine ne bude, u drugom krugu biće potrebna podrška tri petine poslanika. Nakon pripreme izmjena koje su trajale gotovo dvije godine, za predlog Vlade glasalo je 59 poslanika tadašnje vladajuće koalicije, SNP-a i Pozitivne Crne Gore.
Bonus video:
