Problem dvotrećinske većine u parlamentu, koji je blokirajući za izbore u pravosuđu, vladajuća koalicija bi mogla riješiti izmjenama Ustava.
Radna grupa Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva, čiji je posao bio da “sagleda pravni okvir od značaja za izborni ambijent kao i Ustav u dijelu odredaba koje se tiču Sudskog savjeta”, već je napravila nacrt takvog predloga. Ona je preporučila da dio članova Sudskog savjeta koji se bira u parlamentu, u slučaju nepostojanja dvotrećinske većine, treba izglasati prostom većinom glasova poslanika, odnosno vladajuće koalicije.
Savjetnik predsjednika države i član te radne grupe iz akademske zajednice Boris Bastijančić (UDG) smatra da bi isto rješenje trebalo primjeniti i na izbor vrhovnog državnog tužioca, kao i sudije Ustavnog suda.
Problem dvotrećinske većine u Skupštini aktuelan je već mjesecima, zbog čega se ne mogu izabrati četiri člana Sudskog savjeta iz redova uglednih pravnika što je važno i zbog činjenice da je predsjednik upravo biran iz tih redova. Mladen Vukčević, koji je na toj poziciji, sada je V.D. jer Skupština nije mogla da završi svoj posao.
U Državnom tužilaštvu je od 7. oktobra, kada VDT Ivici Stankoviću istekne mandat, V.D. stanje jer se na konkurs niko nije javio, uglavnom, jer nema političke podrške u parlamentu za izbor prvog tužioca.
Naredne godine i dvoje sudija Ustavnog suda stiče uslove za penziju, pa se može desiti da njihovi nasljednici ne budu izabrani.
U radnoj verziji dokumenta, koji je izrađen bez opozicije, navodi se da ukoliko na prvom glasanju u Skupštini nema dvotrećinske većine, nakon tri mjeseca članovi Savjeta mogu se ponovo birati glasovima većine poslanika. Podsjeća se da je u Ustavu predviđeno da se u dugom glasanju mora obezbijediti podrška tri petine poslanika.
“Dosadašnja praksa je pokazala da ovakvo rješenje nije do kraja primjenjivo u praksi budući da se shvata kao mehanizam nekih političkih partija da neizborom članova Sudskog savjeta nanosi političku štetu parlamentarnoj većini, ne mareći za odgovornost da obezbijede nesmetan rad Savjeta”, navodi se u predlogu u koji su “Vijesti” imale uvid.
Radnu grupu vodi poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Miodrag Vuković, nakon što je predsjednik Predrag Bulatović iz Demokratskog fronta u novembru prošle godine počeo sa bojkotom Odbora za izborne reforme. Predstavnici opozicije bojkotovali su rad Odbora zbog hapšenja Nebojše Medojevića i afere “Koverat”. Tada su, i vođenje radnih grupa preuzeli poslanici vladajuće koalicije. Oni su u julu najavili da će predstaviti predlog izmjena zakona i Ustava, ali se to do sada nije dogodilo.
Osim Vukovića i Bulatovića, u Radnoj grupi zaduženoj za analizu Ustava i pravnog okvira od značaja za izborni proces, su i poslanik Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović i Miloš Nikolić (DPS), dok su pridruženi članovi iz akademske zajednice Đorđije Blažić i Boris Bastijančić.
U predlogu izmjena Ustava navodi se da bi se novim rješenjem pružila prilika opoziciji i vlasti da postignu saglasnost.
“Sa druge strane spriječila bi se mogućnost da dođe do blokade rada Savjeta ili produžavanja rada, kroz zakonsku normu, na način kako je to sada urađeno kao nužni deblokirajući mehanizam”, navodi se.
Izmjene Ustava zagovara i Demokratski front u dijelu uglavnom identitetskih pitanja Srba u Crnoj Gori. Takođe u radnoj verziji njihovog predloga, predlaže se dvotrećinska podrška za izbor VDT-a, članova SS, VDT-a, ombudsmana ali i predsjednika Vrhovnog suda (koga sada bira Sudski savjet).
Jedno od ključnih poglavlja za proces evropskih intergracija Crne Gore je 23, odnosno vladavina prava. Evropska komisije je u Izvještaju o napretku konstatovala umjereni napredak u vladavini prava, pohvalila zakonski okvir u pravcu profesionalizacije i nezavisnosti pravosuđa.
Napretka u pregovorima međutim nema do zatvaranja privremenih mjerila koja se tiču nezavisnosti pravosuđa, napredovanja sudija i tužilaca, njihove odgovornosti. Kao jedna od smjernica u ovom dijelu je i da “Crna Gora sprovodi ustavne promjene u skladu s preporukama Venecijanske komisije (tijela Savjeta Evrope za vladavinu prava, demokratiju i ljudska prava), i evropskim standardima i najboljim praksama”.
Ustav Crne Gore mijenjan je 2013. godine, a zatim i zakoni o tužilaštvu, sudovima, Ustavnom sudu.
Tada su Venecijanska komisija, kao i eksperti Evropske komisije, sugerisali rješenja za pravosuđe - koja sada važe.
Veselin Radulović iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) smatra da ne postoji politička volja da se riješi pitanje funkcionisanja Sudskog savjeta.
“Svi oni koji odlučuju o izboru članova Sudskog savjeta rukovode se političkim, odnosno politikantskim i usko ličnim interesima. Stručne reference i lični i profesionalni integritet, nažalost, u Crnoj Gori nijesu preporuka za izbor i imenovanje na bilo koju funkciju. Zato se ni ovo pitanje neće riješiti sve dok ne dođe do neke vrste političke trgovine, ali Sudski savjet i dalje neće biti tijelo koje je spremno da postupa nezavisno i profesionalno”, kazao je Radulović.
Komentarišući predlog Radne grupe, Boris Marić iz Centra za građanske slobode (CGS) kazao je da svaka inicijativa za izmjenu Ustava ima svoj legitimitet, ako je u skladu sa procedurom.
“Fokus mora biti na reformi izbornih uslova. Ne smije se zaboraviti da je saziv Skupštine u zadnjoj godini mandata i da to nije dobro vrijeme za složene procedure izmjena Ustava. Sudski savjet jeste na neki način žrtva političke krize ali je nerealno predlagati rješenja koja su suprotna preporukama Venecijanske komisije (VK) i koja idu u pravcu pravosudnog autizma. Po predlogu pododbora jedini zaključak je da bi se tako eliminisao značaj Skupštine u cijelom procesu a zadržao uticaj izvršne vlasti”, kazao je Marić.
Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović rekao je ranije da nije dobro otvarati pitanje ustavnih promjena u izbornoj godini i da je suština i političkoj odgovornosti, a ne stalnim promjenama propisa.
Bastijančić predlaže prostu većinu za sudije i tužioce
U izvještaju Radne grupe navodi se da je razmatrana mogućnost da se potencijalne blokade u izboru sudija Ustavnog suda i Vrhovnog državnog tužioca riješe kao i u slučaju Sudskog savjeta. “Bastijančić je izrazio stav da bi navedenu normu trebalo propisati i u slučaju izbora sudija Ustavnog suda i VDT-a. Razlog tome jeste potencijalni problem u praksi, odnosno moguća blokada funkcionisanja Ustavnog suda, ali i državno-tužilačke organizacije, usljed isteka mandata na koji su birani, a imajući u vidu postojeća ustavna rješenja u odnosu na njihov izbor. Međutim, kako ovo pitanje nije primarna nadležnost koja je dodijeljena Radnoj grupi na razmatranje, dogovoreno je da se ne zauzima stav”, navodi se u izvještaju sa sjednice održane 30. jula.
Preporuke GRECO prihvataju selektivno
Tijelo Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) smatra da treba isključiti nepotrebni politički uticaj na Sudski savjet, što znači da u njemu ne treba da bude ministar pravde. Nasuprot VK, oni sugerišu da najmanje polovina članova SS bude sastavljena od sudija koje biraju njihove kolege.
Predlogom radne grupe predviđeno je da SS ima jednog člana više nego sada i iz redova sudija, te da predsjednik bude sudija. U članu 127 Ustava Crne Gore predviđeno je da Sudski savjeta čine predsjednik Vrhovnog suda, četiri sudije koje bira i razrješava Konferencija sudija, četiri ugledna pravnika koje bira i razrješava Skupština kao i ministar nadležan za poslove pravosuđa. Predlogom Radne grupe predviđeno je da Savjet, umjesto dosadašnjih 10, ima 11 članova. Osim predsjednika Vrhovnog suda, kako se navodi, u Savjetu bi bilo pet sudija. Pojašnjava se i da se predsjednik Sudskog savjeta bira iz reda sudija umjesto među uglednim pravnicima. Time bi, kako se navode, bile djelimično ispunjenje preporuke GRECO-a, koji je tražio “preduzimanje dodatnih mjera za jačanje nezavisnosti Savjeta”.
U predlogu radne grupe ministar ostaje član SS, što obrazlažu potrebom kontrole sudske vlasti.
Bonus video:
