Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Zijad Bećirović, ocijenio je da se preuveličava uticaj Rusije na Balkanu i da ona bez saradnje domaćih političkih struktura ne može tek tako da ostvari svoje interese.
“Sa Rusijom se sada konfrontiraju pojedinci, koji su nekada najviše sarađivali sa tom zemljom, mislim da još uvijek sarađuju. Tako da Rusija često dođe kao dobar izgovor da se opravdaju vlastiti propusti pa i greške“, kazao je Bećirović u intervjuu za „Vijesti“.
On je ocijenio da je svako odugovlačenje članstva u EU država zapadnog Balkana guranje tih država u ‘zagrljaj’ Rusije, Kine, Turske ili čak Evroazijske unije.
Bećirović je istakao da to što dio članica EU postavlja nove uslove za članstvo za države zapadnog Balkana nije ozbiljan i pošten pristup.
“Mijenjati pravila tokom utakmice postavljajući stalno nove kriterijume, odnosno, uslove devalvira i obeshrabruje proces proširenja”, istakao je Bećirović.
U nedavnoj analizi Instituta “Da li EU gura zapadni Balkan u ‘zagrljaj’ Rusije” ocijenjeno je da čelnici EU moraju biti svjesni činjenice da, ukoliko žele da se mirovni projekat EU nastavi u Evropi, potrebno ga je implementirati na države zapadnog Balkana. Posljednji sastanak 17. i 18. oktobra ne ide u prilog tome?
To je tačno. EU je u osnovi mirovni projekat, koji je u međuvremenu to nadrastao i sada ne zna najbolje, šta i kako dalje. EU traži sama sebe, kako bi se kasnije mogla pozicionirati u globalnim tokovima. Ali, moramo imati u vidu da su i druge zemlje regiona imale ‘probleme’ i/ili su se suočavale sa izazovima prilikom pristupanja EU. Slovenija je morala pristati na takozvani Španski kompromis, Hrvatska je morala pristati na arbitražni sporazum sa Slovenijom u pogledu granice, kojeg je kasnije izigrala. To ne treba da iznenađuje i uznemiruje vlasti u Skoplju i Tirani. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je nezvanično najavio da će posjetiti Sjevernu Makedoniju i Albaniju već u novembru ove godine. Sljedeći vrh EU je u Zagrebu 7. maja 2020. i tada je za očekivati dodjelu datuma za početak pregovora sa EU. Svako odugovlačenje članstva u EU država zapadnog Balkana je guranje tih država u zagrljaj Rusije, Kine, Turske ili čak Evroazijske unije.
I Evropski parlament je nedavno usvojio rezoluciju koja opominje na hibridni rat i pokušaj uticaja Rusije na Balkan?
Mislim da se preuveličava i uticaj Rusije. Ove zemlje imaju puno unutrašnjih problema i vrlo su ranjive. Rusija kao i svaka država ima svoje interese. Međutim, Rusija bez saradnje domaćih političkih struktura ne može tek tako da ostvari svoje interese. Sa Rusijom se sada konfrontiraju pojedinci, koji su nekada najviše sarađivali sa tom zemljom, mislim da još uvijek sarađuju. Tako da Rusija često dođe kao dobar izgovor da se opravdaju vlastiti propusti pa i greške.
Kako komentarišete činjenicu da dio članica EU postavlja nove uslove za članstvo za države zapadnog Balkana?
To nije ozbiljan i pošten pristup. Mijenjati pravila tokom utakmice postavljajući stalno nove kriterijume, odnosno, uslove devalvira i obeshrabruje proces proširenja. Sjetimo se samo kako su u članstvo EU primljene Bugarska i Rumunija. Radilo se o intervenciji ‘preko Bare’ na Evropsku narodnu stranku (EPP) i u Evropskom parlamentu izglasano je njihovo punopravno članstvo. I sada se zemlje regiona u mnogim aspektima u boljoj kondiciji od te dvije članice EU. I Hrvatska se ‘provukla’ kada je u pitanju članstvo u EU. Pogledajte samo činjenicu da Hrvatska sa svim svojim susjedima (izuzev Mađarske, čiju je granicu naslijedila od SFRJ) nema riješena granična pitanja. A sada se od država regiona zahtijeva da prvo riješe granična pitanja, pa tek onda mogu ‘sanjati’ o EU. To ne da nije pošteno, nego je ponižavajuće za države regiona.
U Sjevernoj Makedoniji su veoma razočarani odlukom evropskog vrha, spekulisalo se i sa ostavkom premijera Zorana Zaeva, pominju se novi izbori?
Sjeverna Makedonija i njen premijer Zoran Zaev ostvarili su mnogo više od postavljenih uslova sa strane EU. Nedodjeljivanje datuma za početak pregovora sa EU Sjevernoj Makedoniji je posljedica unutrašnjih događanja u Francuskoj i EU, a povezano je i sa izlaskom Velike Britanije iz EU takozvanim Brexitom. U takvoj konstelaciji odnosa nameće se pitanje ko će dominirati evropskom politikom u situaciji kada imamo odlazeću njemačku kancelarku Angelu Merkel. Tu se kao novi lider EU vidi francuski predsjednik Makron. Tako su Albanija, a posebno Sjeverna Makedonija žrtva tih okolnosti. To je igra predsjednika Makrona i ima vrlo malo veze sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Sjeverna Makedonija je u posljednje dvije godine napravila najveći iskorak u regionu u pogledu NATO i EU i vjerujem da će poslije prijevremenih izbora tu politiku još sa većim žarom i intenzivnošću nastaviti voditi makedonski premijer Zoran Zaev. Sjeverna Makedonija će uskoro postati i punopravna članica NATO-a.
Kako ocjenjujete stanje u Srbiji, Albaniji, Bosni - gdje su one u odnosu na otvaranje pregovora sa EU?
Mislim da sve ove zemlje zaslužuju šansu da dobiju datum za početak pregovora sa EU i da se onda kroz proces pregovaranja dokazuju i takmiče, koja će prije ispuniti postavljene uslove za punopravno članstvo kada se već odustalo od kolektivnog prijema tih država u EU. Prespanski sporazum otvorio je put ka rješavanju otvorenih pitanja u regionu. Slijedi rješavanje pitanja Kosova, odnosno okončanje dijaloga između zvaničnog Beograda i Prištine potpisivanjem pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa, a kasnije rješavanje i situacije u Bosni i Hercegovini. Albanija ima unutrašnju krizu, podijeljeno društvo, koje je posebno došlo do izražaja dolaskom Edi Rame na vlast i enormnim povećanjem kriminala i korupcije. Tu je posebno izražena nelegalna trgovina narkoticima, njega nazivaju evropski (Pablo) Escobar, kao što su nekada u Republici Srpskoj Milorada Dodika zvali ‘Mile Ronhill’. Srbija je napravila velike iskorake u pregovorima sa EU, a posebno na ekonomskom planu i prema ocjenama analitičara njena Vlada je najbolje ocijenjena u regionu, slijedi Vlada Sjeverne Makedonije, dok je Vlada Crne Gore negdje na začelju.
Crna Gora dobija pohvale kao “lider u regionu”, a u državi hapse poslanike, krše zakone, Ustav... Tužilaštvo selektivno istražuje korupciju. Treba li da EU “širi ruke” pred nama?
Te pohvale su poprilično olako izrečene bez ozbiljnije i dublje analize. Po navedenim pitanjima Crna Gora odnosno njene vlasti imaju izražen deficit. Crna Gora jeste otvorila 32 poglavlja i zatvorila tri. Međutim, šta ćemo kada su u pitanju 23. i 24. poglavlje, koja tretiraju oblasti pravosuđa i temeljnih prava te pravde, slobode i sigurnosti, jer buduće države članice moraju biti spremne da postanu dio zajedničkog sistema EU. Poglavlja 23. i 24. otvaraju se prva. U Briselu ispostavljaju i problem 1/3 građana Crne Gore srpske nacionalnosti, koji nisu dovoljno integrisani u politički život ili tačnije u strukture vlasti. To je zabrinjavajuće. Pri tome u Briselu naglašavaju da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić integrisao sve manjinske zajednice u sistem vlasti, tako da niko nije zanemaren ili diskrimisan. To je još uvijek veliki izazov za Crnu Goru. Tu Crna Gora mora promijeniti dosadašnje ponašanje i uvesti evropske standarde, vrijednosti i ponašanje, jer se radi o multietničkoj državi. Potrebno je učiniti mnogo više, neki u EU čak smatraju da se po tom pitanju ne radi ništa. Dok na drugoj strani EU treba, prije svega, da pokaže svoju širinu civilizacijskog milenijskog projekta udruživanja Evrope kroz svoju politiku proširenja.
Nema potrebe da Crna Gora izbjegava “mali Šengen”
Zvaničnici Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije intenzivirali su saradnju u regionu zapadnog Balkana, očekuju i druge zemlje. Da li je to politička demagogija ili mislite da će nešto mijenjati?
Mora se mnogo toga mijenjati jer je postojeće stanje neodrživo. Ovako više ne ide. Robna razmjena u regionu iznosi 70-80 odsto ukupne razmjene. Godišnje se na zadržavanjima na granicama u regionu, prema podacima Svjetske banke, gubi 26 miliona sati, a sama razmjena se može povećati na 10 milijardi evra. Imamo mnogo neiskorištenih potencijala, koje je potrebno da iskoristimo i racionaliziramo na mnogim područjima. To nije odustajanje od evropskog puta kako možda misle crnogorske vlasti. Nema potrebe da Crna Gora izbjegava ‘mali Schengen’, odnosno da u njemu ne učestvuje. Na kraju moraće zbog pritiska domaće javnosti biti u njega uključena, jer on donosi dobro svim žiteljima regije. Tu je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uz podršku premijera Sjeverne Makedonije i Albanije, Zorana Zaeva i Edija Rame, napravio veliki iskorak. Naredni sastanak u vezi implementacije ‘malog Schengena’ je 10. novembra 2019. u Ohridu. Tu zasad ne vidim demagogiju, nego neposrednu korist za sve.
Bonus video:
