Crna Gora treba da pruži konkretne rezultate ukoliko želi podršku za članstvo u Evropskoj uniji (EU), izjavio je ambasador Njemačke u Crnoj Gori Robert Veber.
On je u razgovoru za “Vijesti” kazao da će se Njemačka i dalje zalagati za proširenje EU na Zapadni Balkan, ali i da se od Crne Gore očekuje borba protiv korupcije na svim nivoima i jačanje slobode medija.
Njemački zvaničnici su u posljednje vrijeme u više navrata javno isticali podršku Crnoj Gori, a i Vi ste kazali da podražavate svim snagama njen preostali put ka EU. Koliko će pristupni proces biti usporen novim dešavanjima u EU i stavovima pojedinih zemalja, prije svega Francuske, o novim kriterijumima za pristup?
Njemačka i dalje stoji čvrsto pri svojoj politici prema Zapadnom Balkanu. Evropska perspektiva za region postoji i Zapadni Balkan može i dalje računati na podršku Njemačke - kao što je državni ministar za Evropu pri Saveznom ministarstvu vanjskih poslova Mihael Rot saopštio - Zapadni Balkan je predvorje evropske kuće, a ne dvorište iza kuće. Iz tog razloga, Njemačka je jasno podržala otvaranje pristupnih pregovora za Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Njemačka žali što Evropski savjet nije donio odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, čime je poslat pogrešan signal regionu i tu grešku treba ispraviti. Njemačka podržava perspektivu članstva za zemlje Zapadnog Balkana, a time i što prije otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
U crnogorskoj javnosti se komentariše da nije korektno mijenjati pravila tokom igre. Kakav je Vaš stav oko toga da i za Crnu Goru treba da važe nova pravila za prijem u članstvo i da će to samo negativno uticati na državu, ali i čitav Balkan?
Rano je za spekulacije o novim pristupnim kriterijumima. Predlozi po pitanju reforme metodologije proširenja moraju prvo biti provjerene od strane svih država članica Evropske unije. Njemačka je otvorena za konkretne reformske predloge, ukoliko isti ne dovode u pitanje finalitet procesa, ako se time proces pristupanja poboljšava i kandidatima za članstvo biva pružana još jača podrška na njihovom putu ka EU. Crna Gora se mora i dalje koncentrisati na svoje domaće zadatke.
Na šta konkretno mislite?
Na Crnoj Gori je da pruži konkretne rezultate. Na taj način će zemlja i dalje napredovati na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. U okviru tog procesa, Crna Gora je prešla značajan put. Zabrinutost u vezi ‘mijenjanja pravila tokom igre’ su razumljivi, ali Crna Gora se ne smije obeshrabriti. Zemlja mora da nastavi proces reformi, prije svega za dobrobit svojih građana. Samo na taj način Crna Gora neće pružati argumente euroskepticima, a ujedno podržati pristalice učlanjenja među zemljama članicama u njihovoj argumentaciji prema i dalje skeptičnim partnerima.
Kad se govori o napretku Crne Gore uglavnom se to tiče poglavlja 23 i 24. Kakav je Vaš utisak i zaključak o vladavini prava u Crnoj Gori?
U pravcu članstva u Evropskoj uniji, Crna Gora je do sada ostvarila značajan napredak. Da nije tako, Crna Gora ne bi bila predvodnik evropskih integracija. Jačanje vladavine prava je dugotrajan i složen proces u kojem predstoji još posla, prije svega u borbi protiv korupcije na svim nivoima i slobodi medija. Napadi na novinare moraju biti dosljedno spriječeni, tj. brzo razriješeni. Ti izazovi se ne odnose samo na Vladu i državne organe već i na opoziciju i civilno društvo. S tim u vezi, pozdravljam rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, prije svega spremnost vladajuće većine za kompromisom, a takođe posebno hrabrost dijela opozicije koji je uključen u ovaj teški proces. Onaj koji zadrži hrabrost i spremnost za kopromisom sve do uspješnog završetka i implementacije mjera, pokazuje političku zrelost i državničku odgovornost.
Da li pratite slučaj poslanika Nebojše Medojevića, priču oko načelnog pravnog stava Vrhovnog suda koji može da opstruira sudsko zadovoljenje onih koji su nezakonito smijenjeni u parlamentu. Možemo li to gledati kao na vladavinu prava u svjetlu evropske i prakse Vaše države?
Savezna Vlada, ambasada, Bundestag i njemačka javnost pažljivo prate sve predmete koje se tiču vladavine prava. Funkcionalne institucije vladavine prava odlučujući je kriterijum za članstvo Crne Gore u EU. Prije svega, bitan je konkretni rezultat koji odgovara duhu vladavine prava. Nije svaka formalno-pravna konkretna odluka automatski i legitimna po pitanju vladavine prava. Što se tiče sudske provjere odluka parlamenta načelno, u državi vladavine prava, sudska provjera odluka državnih organa morala bi biti moguća. U slučaju odluka parlamenta, moramo razlikovati da li su u pitanju političke odluke, npr. izbor predsjednika Vlade. U tom slučaju, pravnička provjera je po samoj prirodi stvari teško izvodljiva.
U predmetima koje ste naveli u Vašem pitanju, po mom mišljenju, nezavisnost osobe u funkciji člana nadzornog organa stoji u prvom planu. Odluke o njihovom imenovanju ili razrješenju, po mom shvatanju, ne bi trebalo da budu samo u rukama jednog organa, već postavljene na širokoj osnovi i podložne sudskoj provjeri. Možda slučajevi koje ste naveli daju povod za široku diskusiju u crnogorskom društvu po pitanju procesa imenovanja i razrješenja, kao u slučaju imuniteta poslanika. Nakon hapšenja i oslobođenja opozicionog poslanika Nebojše Medojevića uslijedila je ciljno orijentisana debata između vlasti i opozicije po pitanju imuniteta poslanika, sa već postignutim prvim rezultatima u obliku usvojenih zaključaka.
U Njemačkoj tužioca smijene kad dobro ne radi
Koliko je Državno tužilaštvo samostalno u odnosu na izvršnu vlast u Njemačkoj, da li se vrhovni tužilac bira u parlamentu i kojom većinom? Kako komentarišete zamjerke crnogorskih vladinih zvaničnika na rad tužilaštva?
Situacija po pitanju tužilaštva u Njemačkoj je drugačija u odnosu na Crnu Goru. Vrhovni državni tužilac, kao i svaki tužilac, je politički činovnik. On treba da dijeli poglede i ciljeve Savezne vlade po pitanju sigurnosne politike i borbe protiv kriminala, a od strane izvršne vlasti može u svakom momentu biti poslat u prijevremenu penziju. Vrhovni državni tužilac je pripadnik izvršne vlasti i pod nadzorom je Ministarstva pravde. Trenutno postoje nastojanja od strane Bundestaga za izmjenama, koje još nisu u poodmakloj fazi, da Državno tužilaštvo ne bude potčinjeno izvršnoj vlasti.
Bonus video: