Pravda za ratne zločine u Crnoj Gori još je na početku. Gotovo da nije bilo odgovornosti za građane Crne Gore koji su počinili zločine tokom sukoba”, piše u izvještaju koji je Savjetu bezbjednosti predstavio glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Ujedinjenih nacija (UN) u Hagu Serž Bramerc.
Mehanizam je zamijenio u radu Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i osnovao ga je Savjet bezbjednosti 2010. Preuzeo je sve neokončane postupke koji se vode u vezi sa ratnim zločinima počinjenim na područjima Ruande i bivše Jugoslavije.
U Izvještaju o saradnji sa državama bivše Jugoslavije i Ruandom, koji je Bramerc Savjetu UN-a predstavio prethodne sedmice, navodi se da su crnogorske vlasti prihvatile da treba učiniti mnogo više i zatražile pomoć Tužilaštva Mehanizma kako bi Crna Gora postigla daleko više pravde i ispunila svoje obaveze.
Tokom izvještajnog perioda, koji se odnosi na period od 16. maja do 15. novembra tekuće godine, Specijalno državno tužilaštvo je, kako se navodi u Bramercovom izvještaju, učinilo pozitivan korak sa prvom osuđujućom presudom za ratne zločine u nekoliko godina, i sada na tom rezultatu može graditi temelj za veće napore.
“Vlada Zmajevića, čiji je slučaj prebačen u Crnu Goru iz Tužilaštva za ratne zločine Srbije, Viši sud u Podgorici osudio je zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i osuđen je na 14 godina zatvora. Zmajević, bivši pripadnik Vojske Jugoslavije, proglašen je krivim za ubistvo četiri civila albanske nacionalnosti u selu Žegra tokom sukoba na Kosovu”, navodi se u izvještaju.
Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je presudu Zmajeviću, koji je u junu u Višem sudu u Podgorici osuđen na kaznu zatvora od 14 godina zbog izvršenja krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva na Kosovu 1999.
Bramerc navodi da Kancelarija Tužilaštva Mehanizma, koja je pružila opsežnu dokumentaciju kako bi podržala istragu, “pozdravlja ovaj rezultat kao korak ka ponovnom podsticanju odgovornosti za ratne zločine u Crnoj Gori”.
“Jasno je da u Crnoj Gori do danas nije ostvareno dovoljno pravde za ratne zločine. U četiri glavna slučaja koja su završena, 28 optuženih su oslobođeni, a samo četiri osuđena.
Ti slučajevi su bili narušeni brojnim problemima, uključujući nedovoljne dokaze i nedosljednu primjenu međunarodnog prava”, navodi se u izvještaju glavnog tužioca Bramerca.
Istovremeno, Specijalno državno tužilaštvo, koje je zaduženo za istragu i procesuiranje ratnih zločina, kako se navodi, suočava se sa značajnim izazovima, posebno sa nedovoljnim resursima.
“Tužilaštvo Mehanizma pomaže Specijalnom državnom tužilaštvu u drugim istragama koje su u toku, i dogovoreno je da Tužilaštvo pregleda svoje dokaze kako bi identifikovalo dodatne osumnjičene”, piše u izvještaju.
Dodatni slučajevi koji će biti prebačeni u Crnu Goru iz drugih zemalja u regionu takođe su počeli da se identifikuju, a crnogorske vlasti su se, kako se navodi, obavezale da će ih procesuirati.
U dokumentu se podsjeća da je Bramerc u januaru 2019. godine posjetio Podgoricu, gdje je razgovarao sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem, ministrom vanjskih poslova Srđanom Darmanovićem, ministrom pravde Zoranom Pažinom i vrhovnim državnim tužiocem Crne Gore Ivicom Stankovićem.
Navodi se da se, na zahtjev crnogorskih vlasti, Kancelarija glavnog tužioca Mehanizma za krivične sudove saglasila da obezbjeđuje informacije, dokaze i pomoć koje crnogorsko SDT bude tražilo u svrhu izviđaja, istrage ili sudskih postupaka u vezi sa teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava:
“Nakon toga, crnogorske vlasti i Kancelarija su se dodatno pozitivno angažovali i nastaviće blisko da sarađuju na poboljšanju procesuiranja slučajeva ratnih zločina u Crnoj Gori”.
U dokumentu se podsjeća da je Crna Gora 2015. godine usvojila Strategiju za istraživanje ratnih zločina.
Evropska komisija (EK) je u posljednjem izvještaju o napretku u Evropsku uniju (EU) podvukla da Crna Gora treba dalje da pojača svoja nastojanja da se bori protiv nekažnjivosti za ratne zločine proaktivnim pristupom, da djelotvorno istražuje, krivično goni, sudi i kažnjava ratne zločine u skladu sa međunarodnim standardima, te da takvim slučajevima da prioritet.
Podsjećaju da od 2016. nije otvoren nijedan novi slučaj i da su četiri predmeta ostala u fazi izviđaja u Specijalnom tužilaštvu.
“Sudske odluke koje su donesene u prošlosti sadrže pravne pogreške i nedostatke u primjeni međunarodnog humanitarnog prava. Optužnice za komandnu odgovornost, saučesništvo i pomaganje i podsticanje još nisu podizane”, navodi se u dokumentu EK.
Zločinci se veličaju širom bivše SFRJ
Bramerc je tokom predstaljanja izvještaja kazao da pred domaćim sudovima u regionu treba da se sudi za još mnogo slučajeva ratnih zločina, ali da je to moguće samo ako se poboljša regionalna saradnja.
On je istakao da su širom bivše Jugoslavije rasprostranjeni negiranje zločina i veličanje ratnih zločinaca.
“Političari smatraju da na izborima pobjeđuju tako što negiraju zvjerstva i veličaju one koji su za njih odgovorni. Neki promovišu revizionističke istorijske narative, dok drugi pokušavaju da dobiju glasove komemoracijama, umjesto osudama, ratnim zločincima”, naveo je Bramerc.
Bonus video:
