Šef poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije Raško Konjević predložio je izmjene i dopune Zakona o državnom tužilaštvu, kojima se, između ostalog, inicira odgovornost vrhovnog i glavnog specijalnog tužioca u slučajevima kada ignorišu poziv Skupštine - kao što se dešavalo krajem prošle godine.
Kada bi zakon dobio podršku, poslanici bi u takvim prilikama razmatrali da li su VDT i GST dostojni obavljanja funkcije jer ne poštuju ustavna ovlašćenja Skupštine, odnosno njenu kontrolnu ulogu.
SDP smatra, kako navode u predlogu, i da poslanici treba da postanu dio Tužilačkog savjeta.
Ta partija je ranije najavila da će predložiti izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, kako bi se spriječila blokada rada Vrhovnog državnog tužilaštva. Takođe su kritikovali odbijanje VDT-a Ivice Stankovića i GST Milivoja Katnića da se odazovu pozivu Odbora za odbranu i bezbjednost i za sprečavanje korupcije.
SDP je predlog dostavio četiri dana prije novogodišnjih praznika, u jeku osporavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Juče su rekli “Vijestima” da nemaju šta da dodaju mimo onoga što je napisano.
“Ukoliko VDT i glavni specijalni tužilac ne odgovore zahtjevu... odnosno ne odazovu se pozivu.., Skupština će na prvoj narednoj sjednici razmatrati pitanje odgovomosti VDT i SDT zbog nepoštovanja ustavnih ovlašćenja Skupštine i nedostojnosti za vršenje funkcije”, navodi se u inicijativi za izmjenu zakona.
Stanković i Katnić nijesu došli prošle godine u Skupštinu kada su ih opozicioni poslanici pozivali da se razgovara o aferi “Koverta” i mogućem nezakonitom prisluškivanju poslanika DF-a. Tvrdili su da ih Zakon o dražvnom tužilaštvu ne obavezuje na to, već samo da podnose izvještaj matičnom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu. SDP predlaže i da se broj članova TS smanji sa 10 na osam. Umjesto četiri ugledna pravnika koje bira parlament, oni predlažu dva a da preostala dva mjesta pripadnu poslanicima. Jednom iz vladajuće koailicije a drugom iz opozicije.
Umjesto pet tužioca, SDP predlaže da u TS treba da budu tri, kao i da ostane predstavnik Ministarstva pravde.
TS je prije ustavnih promjena imao drugačiji koncept, pa je u njemu bio predstavnik Pravnog fakulteta i pravnici koje je imenovao predsjednik države.
U ciju depolitizacije pravosuđa, što je bio cilj ustavnih i zakonskih promjena - pravnike sada bira Skupština ali se to ipostavilo kao problem - jer ne postoji dvotrećinska politička većina.
Kao razloge za inicijativu da poslanici budu dio tužilačke politike, SDP podsjeća da je “Ustav Crne Gore propisao kvalifikovanu većinu za izbor VDT-a koji mora dobiti povjerenje i pozicionih i opozicionih partija”.
Vršilac dužnosti ne može biti samo jedan tužilac
Predlogom SDP-a za izmjenu zakona u slučaju ostavke ili razrješenja vrhovnog tužioca, Tužilački savjet bi po azbučnom redosljedu prezimena određivao redosljed vršioca dužnosti VDT-a iz reda tužilaca iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Na taj način se, smatra SDP, ograničava mogućnost da TS obavlja poslove iz nadležnostu Skupštine, odnosno vrši izbor VDT-a.
“Ustav Crne Gore propisao je kvalifikovanu većinu za izbor vrhovnog državnog tužioca koji mora dobiti povjerenje i pozicionih i opozicionih partija. Postojeća zakonska rješenja omogućavaju da se, bez političkog legitimiteta i većine koju propisuje Ustav, odlukama Tužilačkog savjeta, putem instituta vršioca dužnosti neprimjereno dug period - sustinski vrši izbor rukovodioca Državnog tužilaštva. Na taj način se obesmišljavaju ustavna rješenja, a što je i politički štetno”, navodi SDP u objašnjenju predloga.
Ministarstvo pravde sprema zakon za Evropsku uniju
U Skupštinskoj proceduri je već predlog izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, koji je podnijelo Ministarstva pravde. Njegov cilj je usklađivanje domaćeg propisa sa Zakonom o pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa državama članicama Evropske unije.
Navodi se da je tužilaštvo nadležno za podnošenje zahtjeva za izdavanje evropskog naloga za hapšenje, kao i da će se taj član primjenjivati od pristupanja Crne Gore EU.
Bonus video:
