Indeks demokratije u Crnoj Gori značajno je pao od 2006. pa je ona sada sve bliža autoritarnom režimu, pokazuje istraživanje Ekonomist intelidžens junita (EIU), dijela ugledne britanske Ekonomist grupe.
Crna Gora je, sa indeksom demokratije EIU od 5,65 poena i prošle godine bila u kategoriji hibridnih režima, četvrtu godinu uzastopno. To znači da je Crna Gora, prema kategorijama koje izdvaja EIU, bliža autoritarnim režimima nego “punim demokratijama”.
U odnosu na 2018. indeks demokratije za Crnu Goru pao je sa 5,74 na 5,65 poena. Stepen demokratije u Crnoj Gori, prema indeksu kojeg izrađuje ovaj istraživački odsjek Ekonomist grupe (u koju spada i magazin Ekonomist), od 2006. do 2019. bilježi veliki pad. Indeks demokratije za Crnu Goru 2006. godine iznosio je 6,57 poena.
U kategoriju hibridnih režima spadaju zemlje sa poenima od 4 do 6, dok autoritarni režimi imaju manje od 4 poena. Sa više od 6 poena su zemlje “manjkave demokratije”, dok one koje imaju od 8 do 10 poena spadaju u kategoriju “pune demokratije”.
Indeks demokratije EIU daje kratak pregled stanja demokratije širom svijeta u 165 nezavisnih država i dvije teritorije.
“Ovo pokriva gotovo cjelokupnu populaciju svijeta i ogromnu većinu svjetskih država (mikrodržave su isključene). Indeks demokratije zasnovan je na pet kategorija: izborni proces i pluralizam; funkcionisanje vlade; političko učešće; politička kultura; građanske slobode. Na osnovu rezultata niza pokazatelja unutar ovih kategorija, svaka zemlja se tada klasifikuje kao jedna od četiri vrste režima: ‘puna demokratija’, ‘manjkava demokratija’, ‘hibridni režim’ ili ‘autoritarni režim’, navodi se u izvještaju.
Prema indeksu demokratije za 2019, Crna Gora je na 84. mjestu od ukupnog broja rangiranih država svijeta. Izborni proces i pluralizam ocijenjen je sa 5,67 bodova, funkcionisanje vlade 5,36, političko učešće 6,11, građanske slobode sa 6,76, dok je najgore ocijenjena politička kultura sa 4,38 poena.
Od zemalja bivše Jugoslavije, gori rezultat od Crne Gore ima samo Bosna i Hercegovina, koja je sa indeksom demokratije 4,86, na 102, mjestu u svijetu. Sjeverna Makedonija je na 77. mjestu (5,97 poena), Srbija je 66. (6,41), Hrvatska 59. (6,57), dok je Slovenija na 36. mjestu (7,50).
Najbolji indeks demokratije imaju Norveška i Island. Slijede Švedska, Novi Zeland, Finska, Irska, Danska, Kanada, Australija, Švajcarska, Holandija, Luksembrug, Njemačka, Velika Britanija, Urugvaj, Austrija, Španija, Mauricijus, Kostarika, Francuska, Čile, a listu punih demokratija zaključuje Portugalija.
Ovo je 12. izdanje indeksa demokratije, koji se objavljuje od 2006. godine i bilježi kako je globalna demokratija napredovala u 2019. godini.
Prema izvještaju EIU, gotovo polovina (48,4%) svjetskog stanovništva živi u nekoj vrsti demokratije, mada samo 5,7 odsto živi u “punoj demokratiji”, što je pad sa 8,9 odsto u 2015. godini kao rezultat činjenice da su SAD pale sa „pune demokratije“ u „manjkavu demokratiju“ u 2016. godini.
Prema indeksu EIU, više od trećine svjetskog stanovništva živi pod autoritarnom vlašću, sa velikim udjelom Kine.
Prema indeksu demokratije za 2019. godinu, 76 od 167 obuhvaćenih zemalja, ili 45,5 odsto, mogu se smatrati demokratijama. Broj “punih demokratija” porastao je na 22 u 2019. godini, u odnosu na 20 u 2018. godini, pošto su se Čile, Francuska i Portugalija pridružile najbolje rangiranim zemljama (one imaju više od 8,00 poena), dok je Malta prebačena u kategoriju “manjkave demokratije”.
Broj “manjkavih demokratija” pao je za jednu, na 54 u 2019. Od preostale 91 zemlje, 54 su „autoritarni režimi“, u odnosu na 52 u 2018. godini, a 37 je klasifikovano kao “hibridni režimi”, sa 39 u 2018.
Bonus video:
