Predstavnici crnogorske opozicije ohrabreni su, kako su kazali, nivoom razumijevanja evropskih parlamentaraca u njihovom spremnošću da doprinesu rješavanju krize u Crnoj Gori.
Lider Demokrata, Aleksa Bečić, rekao je nakon sastanka sa delegacijom Evropskog parlamenta koju je predvodio predsjednik Odbora za građanske slobode, pravdu i unutrašnje poslove Vladimir Bilčik, da je opozicija iznijela probleme sa kojima se suočava Crna Gora i da su ukazali na složenost situacije naročito zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Bečić je evropskim parlamentarcima rekao da se Crna Gora nalazi u izuzetno složenoj situaciji koju su izazvala tri razloga: prvi je posljedica usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i najmasovniji skupovi u istoriji Crne Gore, drugi je blokada i obesmišljavanje procesa izbornih reformi od strane vlasti i treći je institucionalni haos imajući u vidu da se u v.d. stanju nalazi značajna broj institucija na kojima treba da počiva jedno društvo.
"Istakao sam da su protestne litije u kojima i sam učestvujem, nešto naljepše što je Crna Gora u protestoj ravni ikad vidjela, da su mirne, da su dostojanstvene u jendoj od najmanjih zemalja imamo najbrojnije i najmirinije proteste na tlu Evrope. To je snažna poruka i mislim da su je na taj način razumjeli. Predložio sam i konkretna rješenja – ako imate zakon kao gorući problem, taj problem mora brzo da se riješi, ali da ga riješe oni koji su ga izazvali, a to je vlast. Ovakav zakon mora nestati iz našeg pravnog prometa. Tek nakon rješavanja ovog problema možemo rješavati druge probleme vezanih za izbore i vladavinu prava uz aktivnu medijaciju međunarodne zajednice", kazao je Bečić.
Predsjednica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković kazala je se država nalazi u političkoj i institucionalnoj krizi i da prihvataju dijalog, iako je čudno da je poziv premijera došao u izbornoj godini.
Vuksanović Stanković je rekla da je očigledno da vlast nije radila na građenju povjerenja, već na razgradnji tog povjerenja.
"Naveli smo brojne afere koje nijesu još dobile sudski epilog, kao što su afere Koverat, Snimak i mnoge druge. Zato u SDP-u smatramo da je veoma važno da radimo i razgovaramo o izmjenama izbornog zakonodavstva. Svima je poznato da je za usvajanje izbornih zakona potrebna dvotrećihnska većina, što znači da je potrebno da glasaju i vlast i opozicija", kazala je ona.
Ona je ponovila da je SDP otvoren za svaki dijalog.
"Smatramo da jedan zakon, kao što je Zakon o slobodi vejroispovijesti, sa kojima se neki slažemo, a neki ne, ne smije da bude prepreka da sjednemo i pokušamo da razgovaramo oko onih pitanja koja se najvažnija za građane", navela je Vuksanović Stanković.
Predsjednik GP URA Dritan Abazović rekao je da je na sastanku bilo riječi o bojkotu parlamenta i da im je ukazano da to "nije evropska vrijednost".
"Pitao sam da li je evropska vrijednost da se pucaju i ubijaju novinari, da se koverte trpaju u džepove, da se kupuju lične karte i da postoje paralelni izborni štabovi...", kazao je Abazović.
Prema riječima Abazovića, nova kompozicija zajedničkog komiteta budi novu nadu.
"Najviše je riječi bilo o aktuelnoj situaciji o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Mi smo ispričali našu priču, oni su rekli neke svoje opservacije. Rečeno im je da je sva opozicija evropski orjentisana, da je svima cilj da budemo članica EU, ali da ne možemo biti članica EU ako ne ispunjavamo elementarne standarde", kazao je Abazović.
On je dodao da im je prenio stav URA-e da rješenje leži u četiri koraka, "koja nijesu komplikovana ako postoji politička volja".
"Prvo vlast mora da suspenduje ovaj zakon koji je izazvao toliko pometnje i natjerao na desetine hiljada ljudi da šeta ulicama Crne Gore. Moj stav je bio da kada bi to bio i najbolji zakon na svijetu, a ako toliko ljudi ima nešto protiv toga i spremno je da iskaže neko protivljenje tome pogotovo u izbornoj godini i zemlji koja nema nikakvu demokratsku tradiciju, da ne treba nikome stavljati prst u oko i da trea preći preko toga i koncentrisati se na druge stvari", rekao je Abazović
Drugi korak je, kako je dodao, dijalog između vlasti i opozicije uz posredovanje EU, treće da se nađe rješenje o modelu kako će se implemntirati zakoni koji bi se hipotetički izglasali, a vezani su za izbornu reformu.
"I četvrto, da se dogovorimo o datumu izbora. Ako sve ovo ne bismo mogli da postignemo do kraja oktobra, zašto da ne uz jedan konsenzus da odložimo izbore i omogućimo institucijama da se bolje pripreme", naveo je Abazović.
Lider Demosa Miodrag Lekić rekao je da je zamolio evropske parlamentarce da izbjegnu terminologiju lidera na Balkanu kada govore o Crnoj Gori, jer rizikuju da se kompromituju kod ozbiljne javnosti.
"U Crnoj Gori imamo piramidu na kojoj se nalazi čovjek koji je van pravnog poretka i koji je izbjegao da snosi konsekvence za brojne afere", kazao je Lekić.
On je dodao da se u izbornoj godini se lansirao zakon koji je problematičan i politički i pravno da bi se pomjerile teme afera, v.d. stanja i sve onoga što bi trebalo da bude centar rasprave u izbornoj godini.
Bonus video:
