Koopredsjedavajući Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) Vladimir Bilčik rekao je juče da Brisel ne može da nameće rješenja Crnoj Gori, ali da je spreman da ponudi dobre usluge.
On je time odgovorio na zahtjeve opozicije da Evropski parlament i institucija u Briselu posreduju kako bi se riješila institucionalna i politička kriza u Crnoj Gori, saznaju “Vijesti”. Govorilo se o posljedicama usvajanja Zakon o slobodi vjeroispovijesti, v.d. stanju u više državnih institucija, izbornim zakonima...
Delegacija Evropskog parlamenta koju predvodi Bilčik juče je razgovarala sa predstavnicima opozicije, prethodno sa predsjednikom Skupštine Ivanom Brajovićem.
U saopštenju iz njegovog kabineta navodi se da je Brajović kazao da je susret i sastanak POSP-a prilika da se sa novim poslanicima iz EP razgovara o postignutom napretku Crne Gore i daljim izazovima u procesu pristupanja.
Opozicija je ohrabrena, kako su rekli, nivoom razumijevanja evropskih parlamentaraca i njihovom spremnošću da doprinesu rješavanju krize u Crnoj Gori. Na pritužbe EP parlamentaraca da bojkot izbora ili parlamenta nije rješenje, te da nije dobro što je napušten odbor za izborno zakonodavstvo, opozicionari su objasnili da izborni uslovi u Crnoj Gori nijesu poput onih u zemljama EU.
Dritan Abazović (GP URA) saglasio se sa kolegama iz EP, kako je prenio novinarima nakon razgovora, da bojkot možda nije praksa u razvijenim društvima i da ne predstavlja evropsku vrijednost. “Ali zato pitam da li je privatna država evropska vrijednost? Da li paralelni izborni štabovi, krađa izbora, napadi na novinare predstavljaju evropske vrijednosti? Ukoliko je to slučaj, onda vi i ja ne dijelimo iste vrijednosti. Vrlo lako možemo doći u situaciji da u srcu Evrope imamo novu Bjelorusiju, gdje će se organizovati jednopartijski izbori“, istakao je Abazović.
Lider GP URA je naglasio da odgovornost za trenutnu situaciju u državi snosi isključivo vlast. „Nemojte da prije demokratije biramo stabilokratiju. Situacija u kojoj se nalazimo od 2016. godine predstavlja problem i EU a ne samo Crne Gore. Vlast mora pokazati dobru volju za dogovorom i vi morate izvršiti pritisak na njih, jer povjerenje između opozicije i vlasti ne postoji. Podijeljeno društvo ne može ići naprijed“, rekao je Abazović.
Lider Demokrata Aleksa Bečić, rekao je da treba najprije riješiti pitanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti i “pronaći rješenje koje je prihvatljivo za tradicionalne crkve i vjerske zajednice”, a zatim razgovarati o izbornim uslovima i vladavini prava... “Za to je neophodno aktivno učešće i medijacija EU, jer je nepovjerenje između vlasti i opozicije na rekordnom nivou... Svaki nazovi dijalog između vlasti i opozicije i 2014, i 2016, i 2018, i 2019, rezultirao je sve dubljom i dubljom krizom, zato je aktivna uloga EU neophodna, istakavši da mora biti aktivna i opcija odlaganja izbora”, prenio je Bečić.
Predsjednica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković kazala je nakon razgovora da se država nalazi u političkoj i institucionalnoj krizi i da su oni prihvatili dijalog predložen od premijera Duška Markovića, iako je čudno da je on došao u izbornoj godini.
Ona je rekla da je očigledno da vlast nije radila na građenju povjerenja, već na razgradnji i da je govorila o aferama koje niijesu dobile sudski epilog. “Smatramo da jedan zakon, kao što je Zakon o slobodi vejroispovijesti, sa kojima se neki slažemo, a neki ne, ne smije da bude prepreka da sjednemo i pokušamo da razgovaramo oko onih pitanja koja su najvažnija za građane”, navela je Vuksanović Stanković.
Lider Demosa Miodrag Lekić rekao je da je zamolio evropske parlamentarce da izbjegnu terminologiju lidera na Balkanu kada govore o Crnoj Gori, jer rizikuju da se kompromituju kod ozbiljne javnosti. “U Crnoj Gori imamo piramidu na kojoj se nalazi čovjek koji je van pravnog poretka i koji je izbjegao da snosi konsekvence za brojne afere”, kazao je Lekić.
“Pojačana pažnja Evrope u odnosu na događaje u državi”
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović rekao je “Vijestima” da “sama činjenica da je delegacija EP razgovarala sa opozicijom prije sjednice POSP-a, pokazuje da je pojačana pažnja Brisela i EP u odnosu na događaje u Crnoj Gori”. On je rekao da je fokus bio na institucionalnoj krizi, diskriminatorskom zakonu, v. d. stanju u pet institucija, neusvajanju izbornih zakona”.
“Ponovio sam stav da bi EP i institucije iz Brisela trebalo snažnije da se umiješaju i posreduju između vlasti i opozicije u smislu rješavanja problema”, rekao je poslanik.
“Da se dogovorimo o datumu izbora ili da ih odložimo”
“Prvo vlast mora da suspenduje ovaj zakon koji je izazvao toliko pometnje i natjerao na desetine hiljada ljudi da šeta ulicama. Moj stav je bio da kada bi to bio i najbolji zakon na svijetu, a ako toliko ljudi ima nešto protiv toga i spremno je da iskaže neko protivljenje tome pogotovo u izbornoj godini i zemlji koja nema nikakvu demokratsku tradiciju, da ne treba nikome stavljati prst u oko i da treba preći preko toga i koncentrisati se na druge stvari”, rekao je Abazović.
Drugi korak je, kako je dodao, dijalog između vlasti i opozicije uz posredovanje EU, treće da se nađe rješenje o modelu kako će se implemenitirati zakoni koji bi se hipotetički izglasali, a u vezi su sa izbornom reformom.
“I četvrto, da se dogovorimo o datumu izbora. Ako sve ovo ne bismo mogli da postignemo do kraja oktobra, zašto da uz jedan konsenzus ne odložimo izbore i omogućimo institucijama da se bolje pripreme”, naveo je Abazović.
Bonus video:
