Medijski sektor u Crnoj Gori, bez obzira što je 20 godina pravljena veoma loša atmosfera i tržište urušavano, može da se sredi za relativno kratko vrijeme, samo ako Vlada tačno zna šta želi - da li informativne medije ili propagandu, ocijenila je izvršna direktorica "Vijesti" Marijana Bojanić.
Ona je danas o problemima u medijskom sektoru razgovarala sa premijerom Duškom Markovićem u okviru inicijative Savez za Evropu. Današnjim sastankom počeli su razgovori Markovića sa predstavnicima medija, nakon dijaloga sa NVO sektorom. Sastanku su prisustvovali i potpredsjednik i ministar pravde Zoran Pažin, ministar kulture, Aleksandar Bogdanović i ministar unutrašnjih poslova Melvudin Nuhodžić.
Bojanić je za "Vijesti" rekla da je Markoviću ukazala na pet ključnih problema na crnogorskoj medijskoj sceni, a to su napadi na novinare, nesređeno medijsko tržište, medijski zakoni, institucije koje ne rade svoj posao i dostupnost informacija.
Prema njenim riječima, sa većinom njenih primjedbi premijer se saglasio i rekao da on i Vlada vrlo otvoreno žele promjene u medijskom sektoru koje vode ka tome da mediji rade samo i jedino u interesu javnosti.
Povezani članci
"Onoga trenutka kada vlast odluči kakve informativne medije želi, da li su to mediji koji informišu i koji se, kako se navodi u poznatoj presudi Suda za ljudskoj prava u Strazburu 'čuvari demokratije' ili žele puku propagandu, i s druge strane, da li žele dobru zabavu ili lošu i neukusnu, punu nasilja i loših modela za mlade, tog trenutka će lako krenuti u rješavanje čitave ove situacije", kazala je Bojanić.
Ona je navela da postoje dvije vrsta medija - informativni, oni koji pretežno prenose dnevno-političke informacije i važne događaje i mediji koji zabavljaju i koji su potpuno legitimni i postoje svuda u svijetu - ali je problematično koju vrstu sadržaja vlasti nude građanima preko nacionalnih frekvencija.
"Da li su to rijaliti programi prepuni nasilja i neprimjerenog sadržaja ili, kada je u pitanju muzički program, da li je to muzika koja oplemenjuju ili su to najgori turbo folk sadržaji. Brutalna propaganda u kombinaciji sa lošom "zabavom" kontaminirala je medijsku scenu u Crnoj Gori i potrebni su oštri zaokreti kako bi mediji služili svojoj svrsi - izvještavanju u interesu javnosti", kazala je Bojanić.
Bojanić je rekla da je sa premijerom razgovarala o napadima na "Vijesti", prije svega o pokušaju ubistva Olivere Lakić, zatim o fizičkim napadima koji su se desili posljednjih godina, uništavanju imovine, najnovijim sajber napadima, finansijskim pritiscima i napadima preko drugih medija.
Važna tačka razgovora su, kako je dodala, bili medijski zakoni koji bitno mogu da promijene situaciju na medijskom tržištu ako budu dobri i pripodobljeni komplikovanoj situaciji u kojoj se mediji u Crnoj Gori nalaze.
"Zakon o medijima pored nekih novina ima i svoje loše strane na koje sam ukazala u razgovoru, a posebno sam se osvrnula na zakon koji reguliše rad televizija i taj Nacrt je prepun manjkavosti. U vrijeme rada radne grupe za izradu ovog zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama, ključne primjedbe Vijesti, koje su bile u skladu sa praksom u zemljama EU, kao što su Slovenija i Hrvatska, nijesu usvojene, zbog čega sam tada izašla demonstrativno iz radne grupe", podsjetila je Bojanić.
Značajna novina što je premijer u razgovoru saopštio je, kako je kazala, da će tri medijska zakona: o medijima, audio-vizuelnim medijskim uslugama i Javnom servisu, biti usvajani u Skupštini zajedno kao paket medijskih zakona.
"Zakon o medijima je trebalo prvi da dođe na red ali njegovo usvajanje će biti, za sada, odloženo jer, kako mi je danas rečeno, žele da uzmu u obzir sve primjedbe koje su tokom razgovora posljednjih dana dobili na ovu temu. Ovaj Zakon će u Skupštini biti usvajan u paketu sa ostalim medijskim zakonima kako bi se dobila šira slika o medijsko zakonodavstvu čije su izmjene sada vrlo važne", navela je Bojanić.
Ona je premijeru ukazala i da institucije koje se osnovane i plaćene da se bave medijima, Direktorat za medije u okviru Ministarstva kulture i Agenciju za elektronske medije ne rade dobro svoj posao.
"Stalno imamo situaciju da ove institucije bježe od akutnih problema u medijima i kriju se iza mišljenja stranih eksperata, koja su uvijek važna i dobrodošla, ali institucije koje plaćaju poreski obveznici treba da rješavaju probleme, a ne da puštate da se nagomilavaju, kao što se nama to dešava. Oglušuju se uporno o naše pozive da pripodobe regule stvarnosti i urede tako crnogorski medijski prostor da građani dobiju najbolji mogući sadržaj koji je u interesu javnosti, a da mediji, s druge strane mogu da održivo posluju. Tako imamo situaciju da je posljednjih godina ugašeno više crnogorskih TV stanica upravo zbog toga što na našem tržištu nema dovoljno novca da bi sve opstale, a Agencija za elektronske medije je nekritički pustila da u naš medijski prostor uđu televizije iz okruženja", ocijenila je Bojanić.
Peta tačka o kojoj je razgovarano na sastanku bila je dostupnost informacija.
"Da bismo mi kao mediji mogli da valjano radimo svoj posao izvještavano građane o svemu važnom što se dešava, moramo imati dostupnost informacijama, ali isto tako i dostupnost odgovornim ljudima koji, posebno u kriznim situacijam kao što je ova sada, treba da budu češće u javnosti, da otvaramo sa njima razgovore, da oni odgovore na sva naša pitanja. A ne u doba krize u društvu uzalud tragamo za relevantnim sagovornicima iz Vlade", rekla je Bojanić.
Marković je 5. februara uputio relevantnim političkim i društvenim činiocima pismo kojim ih poziva na dijalog o svim pitanjima “koja će pomoći da se prevaziđu podjele i iznađe zajednički imenitelj u interesu građana i evropske perspektive Crne Gore”. Dijalog je počeo 19. februara sastankom sa predstavnicima NVO Građanska alijansa (GA) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Bonus video:
