Zajednička izjava Hašima Tačija i odlazećeg predsjednika Filipa Vujanovića je zabrinjavajuća, jer predstavlja de facto abdikaciju jače diplomatske pozicije koju je Crnoj Gori u odnosu s Kosovom obezbijedila Evropska unija, ocijenio je prof. dr Đorđije Blažić.
Formiranje Zajedničke radne grupe za obilježavanje granične linije ostavlja prostora za mogućnost ad hoc revizije Sporazuma, jer je njen zadatak, podsjeća on, da “koriguje” sektore u pravcu Čakora i Kule.
“Pritom, Vujanovićevo pozivanje na Povelju Ujedinjenih nacija u izjavi je besmisleno, budući da Kosovo nije članica UN, pa time nije striktno ni obavezano odredbama Povelje”, kazao je Blažić.
Jasno je, prema njegovim riječima, “da član 7 bilateralnog Sporazuma o razgraničenju potpisanog u Beču avgusta 2015. ne predstavlja samo završnu fazu demarkacije, već ide dalje od obilježavanja postojeće granice, koja je trebala biti identična onoj utvrđenoj Ustavom SFRJ iz 1974. godine”.
“Crna Gora je, zahvaljujući ratifikaciji u crnogorskom parlamentu, a prije svega pritiscima Evropske unije na Prištinu, bila u svakom pogledu u boljem položaju, ali je zahvaljujući inertnosti vlasti, propustila priliku da iskoristi taj položaj i da brzo zatvori ovo pitanje u korist svojih građana. Strategija Evropske komisije za Zapadni Balkan iznenada je, međutim, unijela potpuno novu dinamiku u proces razgraničenja”, kazao je Blažić.
Dok izjava Tači-Vujanović, koju je nedavno usvojila kosovska Vlada, kao i predstojeća odluka Skupštine u Prištini na kojoj bi Sporazum trebao biti ratifikovan, zaista predstavljaju ohrabrenje za građane Kosova, kojima se otvara put ka viznoj liberalizaciji EU, građani Crne Gore su, dodaje on, u potpunosti ignorisani po ovom, kao i svakom drugom pitanju iz domena vanjske politike.
“Svakodnevno nam pristižu poruke uznemirenosti građana koji stanuju u pograničnom regionu, zabrinutih za svoja imanja”.
Blažić je podsjetio kako je zaštita teritorijalnog integriteta i suvereniteta primaran zadatak države, kao i da je teritorija Crne Gore jedinstvena i neotuđiva shodno članu 3 Ustava Crne Gore.
“Bilo kakva promjena granica na štetu crnogorskih građana stipulira održavanje državnog referenduma, u skladu sa članom 93 najvišeg pravnog akta. Neprihvatljivo je da se odluke ove vrste donose bez prethodno postignutog nacionalnog konsenzusa, što predstavlja još jedan dokaz o stepenu prezira vlasti prema volji građana”, rekao je Blažić.
Vlast, kaže on, “sve otvorenije i sve drskije pokazuje nezainteresovanost za stepen legitimiteta ozbiljnih odluka koje donosi”.
“Vrijeme je da se mudrom i uravnoteženom politikom napokon počnu štititi vitalni državni interesi, u skladu sa direktno izraženom demokratskom voljom građana”.
Prof. dr Đorđije Blažić je jedan od kandidata za predsjednika, na izborima koji su zakazani 15. aprila.
Bonus video:
