Za građane je važno da znaju koliko se iz budžeta novca troši za plate funkcionera, pa državne institucije nijesu obavezne da objavljuju njihove neto zarade.
Evropski standardi oko toga da li javnosti treba ili ne da budu dostupni podaci o tome koliko i da li funkcioneri plaćaju za partijske članarine ne postoje, ali svakako ti podaci mogu uticati na kršenje zaštićenih ićnih podataka kao što je stranačka pripadnost.
To je suština objašnjenja eksperata za antikorupciju koje su “Vijesti” kontaktirale. Generalni sekretarijat Vlade promijenio je podatke o zaradama izvršne vlasti za prethodnih sedam godina, koje su sada na sajtu dostupne samo u bruto iznosima.
Vlada je do prije godinu dana plate objavljivala u neto iznosima, što danas čini i većina ostalih državnih institucija.
Nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije Drago Kos kazao je“Vijestima” da je Generalni sekretarijat Vlade imao neki razlog zbog koga je promijenio podatke o platama, ali da je takva praksa u svim zemljama koje zna.
“Kod nas se svi podaci o platama zaposlenih u javnom sektoru godinama unazad objavljuju u bruto iznosu. Iz tog razloga, što nije toliko značajan neto iznos koji ljudi primaju, nego je značajno koliko država troši na njihove plate, koliko se troši po pojedinim funkcionerima ili službenicima”, kazao je Kos.
On je istakao da tu ima argumenata “za” i “protiv”, ali da ne zna sistem gdje bi se zarade objavljivale samo u neto iznosu, jer “više može da se sakrije ako se podaci iskazuju samo u neto iznosu”.
Direktorica međunarodne organizacije Access info Helen Darbišir “Vijestima” je, govoreći o partijskim članarinama, kazala da svaki član partije može platiti članarinu, koja je vjerovatno u fiksnom iznosu, ali ne mora se znati spisak onih koji su platili članarine s obzirom na to da bi to otkrilo osjetljive lične podatke o nekome i njegovoj političkoj pripadnosti.
Ona je istakla da se očekuje da će politička stranka objaviti ukupan iznos koji je dobila od članarina.
“Ako neka osoba ili kompanija da veći iznos novca, to je donacija, i mnoge zemlje imaju pravila o transparentnosti finansiranja političkih stranaka, na primjer, za sve donacije preko 100 eura. Onda treba da znate ime osobe koja je donirala”, rekla je Darbišir.
Ona je istakla da bi novac koji partije dobijaju iz javnih fondova trebalo da bude transparentan, jer je riječ o javnom novcu.
Prema njenim riječima, ima čitav niz pravila o finansiranju kampanja, ali nijedno nije postavila sama EU, ali postoje neke međunarodne smjernice i dobre prakse.
Ekspert za slobodan pristup informacijama i bivši član Savjeta AZLP Radenko Lacmanović rekao je ranije “Vijestima” da je Agencija ranije donijela mišljenje da se objavljuju bruto iznosi, kako bi se zaštitili osjetljivi podaci, na primjer iznosi koji se izdvajaju za alimentaciju.
“Odlučeno je da se objavljuju bruto iznosi zarada, a na osnovu toga je lako izračunati koliki je neto iznos”, kazao je Lacmanović.
Bonus video:
