Zapošljavanje je ključni adut vladajućih struktura u izbornim periodima i tu praksu neće zaustaviti ni kriza kao posljedice pandemije, kažu sagovornici “Vijesti”, dok iz Ministarstva prosvjete i Poreske uprave veliki broj oglašenih radnih mjesta pravdaju time da je sve po zakonu i da izbori nijesu raspisani.
Postupci oglašavanja slobodnih radnih mjesta u potpunosti su u skladu sa zakonom, rekli su “Vijestima” iz Ministarstva prosvjete i Poreske uprave. Podsjećaju da Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja propisuje ograničenja zapošljavanja u državnim i organima lokalne uprave, javnim ustanovama i državnim fondovima u periodu od raspisivanja do dana održavanja izbora.
Prethodnih dana su ova dva državna organa na udaru kritika, zbog velikog broja oglasa u izbornoj godini. Iz opozicije su tokom skupštinskog zasjedanja prošle sedmice, ali i na sjednicama odbora, optužili vlast da koristi pandemiju da bi zapošljavala novi kadar i tako obezbjeđivala glasove za predstojeće izbore.
Prema podacima SDP-a od 2. marta do 3. aprila na sajtu Zavoda za zapošljavanje za naučno-nastavni kadar raspisano je 135 oglasa, dok je na sajtu Uprave za kadrove objavljeno 80 oglasa, od čega oko 30 za Poresku upravu.
“Poreska uprava je u samo jednom danu - 3. 4. 2020. raspisala oglas za 31 novo radno mjesto. U trenutku kad je za ogroman broj kompanija uvedena zabrana obavljanja privrednih djelatnosti, Poreska uprava zapošljava nove izvršioce”, rekao je “Vijestima” portparol i član Predsjedništva SDP-a Mirko Stanić.
Podsjeća da su desetine oglasa raspisane nakon 17. marta, kada je upravo ta Vlada donijela hitne mjere kako bi smanjila negativne efekte pandemije.
Kako dodaje, nevjerovatniji je primjer Ministarstva prosvjete koje u trenutku kada djeca ne idu u škole i vrtiće, i veoma je upitno da li će do kraja školske godine uopšte ići, raspisuje desetine oglasa za prijem novih vaspitačica, nastavnika, profesora, asistenata u nastavi, pomoćnika direktora.
Iz Ministarstva prosvjete su objasnili da održavanje sistema obrazovanja nije “predizborna priča” i da nije riječ o kršenju odluka Vlade, već da poštuju zakon.
U odgovorima “VIjestima” objašnjava se da su za svaki oglas dobili saglasnost prije stupanja na snagu vladinih i mjera NKT.
“Riječ je o tome da su škole ponavljale te oglase jer se niko ko ispunjava zakonske uslove nije prijavio, dok je nekoliko oglasa raspisano za zamjenu kadra usljed bolovanja. I u jednom i u drugom slučaju je to jasna zakonska obaveza direktora obrazovnih ustanova, koja bi, da je izostala, značila kršenje važećeg Opšteg zakona o obrazovanju”, naveli su iz Ministarstva.
Oni navode da se radi o “održavanju minimuma procesa rada”, te da su konkursi za direktore raspisni jer su nekima istekli mandati. Podsjećaju da u prosvjeti ima preko 13.000 zaposlenih koji pokrivaju sistem od oko 115.000 djece, te epitet “veliki” broj oglasa za toliki sistem nikako ne može da stoji, niti je uporediv sa sistemima od par desetina ili stotina zaposlenih.
Pravna savjetnica pri Akciji za socijalnu pravdu Ines Mrdović ukazuje da se više za intenzivna zapošljavanja ne čeka period izborne kampanje (od nekoliko mjeseci), kada su državni i lokalni organi pod posebnom pozornošću, već je to pomjereno prije ili nakon izbornih kampanja.
“Dakle, svi raniji mehanizmi ostvarivanja institucionalne i ostale prednosti i dalje su tu”, rekla je “Vijestima” Mrdović.
Navodi da je zapošljavanje uvijek bilo ključni adut vladajućih struktura u izbornim periodima i nije realno očekivati da će tu praksu zaustaviti ni koronavirus, niti bilo kakav drugi vanredni događaj.
“Posebno ne u ovakvoj izbornoj godini, u kojoj je finansijski sistem pred pucanjem i narušen kao nikada ranije. Prosto niko ne siječe granu na kojoj sjedi”, rekla je Mrdović.
Iz SDP-a kažu daje ovakvo ponašanje državnih organa nekorektno prema brojnim segmentima državnog sistema koji su na prvoj liniji odbrane od pandemije, zaposlenima u zdravstvu, policiji, vojsci, komunalnim službama.
“Za njih smo se naslušali priča kako im se zarade ne mogu povećati, pod izgovorom nedostatka novca. Zamislimo na primjer da hoteli, restorani ili kafići, kojima je zabranjen rad, danas zapošljavaju stotine novih konobara i kuvara”, rekao je Stanić.
Iz PU tvrde da su oglasi, kao i ranije, raspisani uz saglasnost Ministarstva finansija i Užeg kabineta Vlade, u skladu sa Planom optimizacije javne uprave 2018-2020.
Mrdović međutim navodi da je neubjedljivo pozivanje na strategijska dokumenta i planove optimizacije, jer su oni obično mrtvo slovo na papiru i samo se ponavljaju.
“Kao primjer ću navesti opštine i broj zaposlenih u njima. Prema podacima Ministarstva finansija iz avgusta prošle godine u opštinama je tada bilo zaposleno 12.192 lica. Prema Strategiji reforme javne uprave do 2020, polazna vrijednost broja zaposlenih u opštinama je bila 2014. godina i 11.646 zaposlenih, a tu brojku je trebalo smanjiti za 10 odsto do ove godine. Dakle, trebalo je da bude manje 1.164 zaposlenih, a do avgusta prošle godine došlo je do uvećanja za 546 zaposlenih. Uz 38.426 zaposlenih u drzavnoj administraciji brojke dovoljno za sebe govore”, navela je Mrdović.
I Stanić ukazuje da se zapošljava suprotno planu optimizacije javnog sektora.
PU: Planirali 30 pripravnika, preraspoređivali dio zaposlenih
Iz Poreske uprave kažu da rade u otežanim okolnostima, ulažući maksimalne napore da obezbijedi redovno poslovanje, zbog čega je i jedan dio zaposlenih preraspoređen na poslove koji su prioritet, u prvom redu na poslove naplate usluga poreskim obveznicima.
“Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da je PU Vladinim Kadrovskim planom organa državne uprave za 2020, predvidjela zapošljavanje 30 pripravnika u svim organizacionim cjelinama, kao i popunjavanje određenog broja radnih mjesta neophodnih za nesmetani rad i funkcionisanje ovog organa, Uprava za kadrove je 03.04.2020. godine raspisala oglas za popunjavanje 33 radna mjesta (30 pripravnika i tri sistematizovana radna mjesta)”, naveli su iz PU.
Mrdović: Izmisle radna mjesta, pa ih ozakone
Mrdović objašnjava da se zapošljavanje ozakonjuje izmišljanjem radnih mjesta kroz akt o sistematizaciji, koji se potvrđuje kadrovskim planom Vlade ili opština.
“Iako se radno mjesto u državnoj i lokalnoj administraciji ne može raspisati ako nije obezbijeđen novac u budžetu, često se pribjegava nezakonitim zaposlenjima bez saglasnosti Ministarstva finansija, koja se dobija naknadno. Akti o sistematizaciji se obično po automatizmu odobravaju od viših organa, ali izostaje prijeko potrebna kontrola koliki je stvarno potreban broj zaposlenih. Upravo ova situacija omogućava starješinama državnih i lokalnih organa da budu zakonski pokriveni (pred radnom inspekcijom i sudovima), ali istovremeno im daje prostor da se u izbornim ciklusima pumpaju zaposlenja”, kaže Mrdović.
Bonus video:
