Nekoliko mjeseci pred parlamentarne a možda i manje uoči lokalnih, Vlada je u prilici da iz tekuće budžetske rezerve zakonito i bez javne kontrole isplaćuje socijalnu pomoć.
Istraživanje UNICEF-a koje je objavljeno ovog mjeseca pokazuje da građani imaju razumijevanje za ovu vrstu pomoći, ali da očekuju da ona bude transparentna.
Skupština Crne Gore je 24. aprila usvojila vladin predlog izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata, čime je stvorila uslove da se istog dana otpočne sa socijalnim davanjima. Zakon koji je promijenjen kako bi se pomoglo ugroženima, kako je obrazložio premijer Duško Marković, objavljen je odmah nakon izglasavanja u Službenom listu i stupio je na snagu.
Prema istraživanju UNICEF-a, većina građana smatra da je “neophodno pružanje socijalne pomoći ugroženima zbog novonastale krize iako idu izbori”.
Takođe i da “treba da se uspostavi neki mehanizam kroz koji će davanje socijalne pomoći pred izbore biti transparentno, kako ne bi bilo sumnji oko političkih zloupotreba”, navedeno je u istraživanju javnog mnjenja o koronavirusu koje je sproveo IPSOS na uzorku od 810 ispitanika. Njih 79 odsto se slaže da treba da se uspostavi mehanizam za transparentno davanje socijalne pomoći pred izbore.
Vladajuća većina u parlamentu nije prihvatila amandman Raška Konjevića (SDP) na tada vladin predlog izmjena zakona, kojim je tražio da odluke o izdvajanju socijalne pomoći iz budžetske rezerve donosi posebno tijelo u kojem će, pored predstavnika vlasti, participirati i predstavnici opozicije i civilnog sektora.
Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković kaže da činjenica da je vladajuća većina odbila ovakav amandman pokazuje namjeru vlasti.
“Nesporno je da su nas postojeće okolnosti uvjerile da je u vanrednim prilikama potrebno aktivirati razne mehanizme pomoći našim građanima, pa i izdvajanja iz tekuće budžetske rezerve, ali s druge strane ne smijemo dozvoliti bilo kakvu arbitrernost ili političko-partijska odlučivanja”, rekao je Zeković “Vijestima”.
On je dodao da su zato poslanici SDP-a podnijeli amandman koji predviđa da odluke o izdvajanju socijalne pomoći iz budžetske rezerve u izbornoj godini donosi posebno tijelo u kojem bi, pored predstavnika vlasti, participirali i predstavnici opozicije i civilnog sektora. Na taj način bi se, kaže Zeković, otklonili svi prigovoriu vezi sa mogućim zloupotrebama čime se postiže osnovna svrha Zakona, a svrha je obezbijediti pomoć u ovakvim prilikama onome kome je ona zaista potrebna.
Isplate iz budžerske rezerve objavljuju se na sajtu Ministarstva finansija i podaci se, u većini slučajave, zatamnjuju jer se proglašeni tajnim. Na sajtu od marta nijesu objavljivani izvještaji o isplatama iz budžetske rezerve.
Iz Agencije za sprečavanje korupcije “Vijestima” su ranije rekli da je Ministarstvo finansija objavljivanjem izvještaja ispunilo obavezu iz Zakona o finansiranju političkih subjekata, ali da je navelo da su podaci u tom dokumentu zaštićeni u skladu sa Zakonom o tajnosti podataka, “što nije u nadležnosti ASK-a”.
Šef Posebnog kluba poslanika Aleksandar Damjanović kaže da parlament, a naročito Odbor za ekonomiju, mogu, ali ne žele da kroz periodično, pa i mjesečno praćenje izvršavanja budzeta traže i razmotre detaljne informacije o isplati socijalnih davanja.
“Naravno, poslanici parlamentarne većine neće dozvoliti da se o tome javno raspravlja, jer je isplata socijalnih davanja, netransparentna i bez utvrđenih jasnih kriterijuma, a naročito isplata takozvanih jednokratnih naknada, jedno od glavnih predizbornih oruđa DPS i satelita. Tokom par mjeseci rada vlade izbornog povjerenja najvećim dijelim je bila onemogućena zloupotreba ove budžetske pozicije, pa će vlast sve raditi da uoči predstojećih izbora ne bude kontrole ovih troškova”, kaže poslanik.
Činjenica da je jedina zakonodavna intervencija vlade tokom pandemije koronavirusa, dodaje on, upravo omogućila isplate socijale i u izbornoj godini sa pozicije tekuće rezerve, što je bilo zabranjeno, ukazuje koji značaj vlast pridaje ovom mehanizmu, i kako se, uz uništen parlamentarni budžetski nadzor, ova sredstva žele upotrijebiti u svrhu kupovine glasova na predstojećim izborima.
“Podsjećam da Vlada, odnosno MF, nijesu htjeli ranije da odgovore kako je i kome iz tekuće rezerve pomagano sa više od deset miliona pravnim licima, pa se može zamisliti tek kako ce biti ‘informisana’ javnost o milionskim socijalnim davanjima građanima. I to sve krijući se iza takozvane ‘budžetske tajne’ i zaštite podataka ličnosti”, dodaje poslanik.
Opozicija je tokom rasprave u Skupštini o izmjenama Zakona o finansiranju političkih subjekata ocijenila da nema sumnje da parlamentarna većina ove izmjene donosi kako bi pojačala svoje pozicije u susret parlamentarnim izborima, kako bi se nastavila selektivna podrška onima koji su im najbliži.
Iz DPS-a su odgovorili “da bi takva tvrdnja mogla da stoji kad bi građani imali problema sa amnezijom i kad bi zaboravili da vlast u državi ne može biti kriva za unutar opozicione svađe”.
Mrdovićeva: I penzionerima pomoć u istom stilu
Pravna savjetnica pri NVO Akcija za socijalnu pravdu Ines Mrdović podsjeća da je isplata socijalne pomoći u rukama vlasti i da niko ne kontroliše kako i kome ona ide. Ona kaže za “Vijesti” da su socijalne pomoći „crna kutija“ vlasti i godinama jedan od njenih glavnih izbornih aduta.
Smatra da nije realno da će vlast čekati dva mjeseca izborne kampanje da tada dijeli socijalne pomoći i vjerovatnije je da se to upravo radi.
“Vlada je skorije dobila „zeleno svjetlo“ u parlamentu da sa budžetske rezerve isplaćuje materijalne pomoći. Dakle, zakonski je pokrivena, ali ko uopšte zna koliko, na koji način i kome odlazi taj novac? To niko ne kontroliše, to je u rukama vlasti. To nijesu transparentne isplate”, rekla je Mrdovićeva.
Ona je dodala da ne treba očekivati ni da će u nastavku isplate biti kontrolisane i transparentne.
“Prosto vrijeme curi, ili bolje rečeno, već je iscurilo da bi se spremio iole kvalitetan mehanizam kontrole u tom smislu. Takođe, teško je očekivati da će vladajuća struktura olako otvoriti ove tokove novca i učiniti ih transparentnim. Primjera radi, koliko juče smo imali informaciju da je Fond PIO prebacio Udruženju penzionera 300 hiljada eura za pomoći penzionerima. Taj novac će dalje distribuirati opštinska udruženja penzionera, koja se u javnosti optužuju da su partijske ekspoziture vlasti. Nema transparentne kontrole u vezi sa tim kome odlazi taj novac”, navela je Mrdovićeva.
Prema njenim rječima, vrlo je vidljivo u javnosti je da je vladajuća garnitura već u intenzivnoj predizbornoj kampanji na nekoliko kolosijeka i to vrlo otvoreno.
“To su isplate i razne pomoći poljoprivrednicima, socijali, uz kapitalne investicije, koje pojedini ministri već obilaze ili najavljuju... ”, kazala je Mrdovićeva.
Milovac: Tužilaštvo ima ključnu ulogu u povećanju povjerenja u izborni proces
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac kazao je da nije iznenađenje što aktuelna vlast, u prvom redu Demokratska partija socijalista (DPS) ne žele strožu kontrolu nad isplatom socijalnh davanja imajući u vidu sve ono što se dešavalo tokom gotovo svih prethodnih izbora.
Milovac podsjeća da je MANS u prethodnom period veoma dobro dokumentovao navode o zloupotrebi socijalnih davanja koje su se čuli nakon što su snimci sa Glavnog odbora DPS-a dospjeli u javnost.
“Nažalost, do sada nije mnogo urađeno kako i na ovim izborima ponovo ne bismo imali istu situaciju”, rekao je Milovac za “Vijesti”.
On je istakao da je ključna stvar za zaustavljanje izbornih zloupotreba ove vrste što veća transparentnost postupka isplate socijalnih davanja, uz poštovanje privatnosti onih kojima se isplaćuju.
“Ipak, podaci o iznosima, datumima, broju primalaca, te dokumentacije na osnovu koje vrše isplate su apsolutni minimum ukoliko želimo da imamo nezavisnu kontrolu tog dijela državnog budžeta tokom predizborne kampanje”, poručio je Milovac.
On je kazao da je razloga za to mnogo i da su dobro poznati onima koji donose odluke:
“Počev od zvanično konstatovane “institucionalne prednosti” koju vladajuća partija ostvaruje na terenu tokom predizborne kampanje, pa sve do vrlo konkretnih slučajeva, poput onoga sa Centrom za socijalni rad u Pljevljima, gdje smo uspjeli da dokažemo i procesuiramo ka tužilaštvu postojanje dobro organizovane šeme partisjkih aktivista koji su upravo socijalna davanja koristili za pridobijanje podrške građana na izborima”, podsjetio je Milovac.
On je istakao da crnogorsko tužilaštvo ima ključnu ulogu u povećanju povjerenja građana u izborni proces, pa tako i u proces isplate socijalnih davanja u izbornoj godini i potrebno je da svojim akcijama dokaže da se zloupotrebe takve vrste ne smiju tolerisati:
“Nažalost, do sada nismo vidjeli, i pored obilja dokaza, da postoji minimum političke volje da se takve zloupotrebe sankcionišu. Smatram da će upravo takva praksa, uz tradicionalno skrivanje što više podataka o isplatama iz budžeta, biti ključne prepreke za uspostavljanje nezavisne, građanske kontrole postupka isplate socijalnih davanja uoči izbora koji nas očekuju u narednom periodu”.
Šta je promijenjeno u zakonu
Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja zabranjivao je da se šest mjeseci prije roka predviđenog za održavanje parlamentarnih ili lokalnih izbora iz tekuće budžetske rezerve sa državnog i sa lokalnog nivoa isplaćuju socijalna davanja.
Izmijenjenim članom Zakona sada se “zabranjuje sa tekuće budžetske rezerve sa državnog i sa lokalnog nivoa dodjela socijalnih davanja u godini u kojoj se održavaju lokalni ili parlamentarni izbori, osim u slučaju ratnog stanja, vanrednog stanja, epidemije ili pandemije zaraznih bolesti“.
Alternativa upozoravala na problem, tražili da Ministarstvo preuzme isplate
Institut Alternativa upozorio je ranije na važnost transparentnog raspolaganja budžetskim sredstvima i pravednost raspodjele:
“Omogućavanje Vladi da kroz tekuću budžetsku rezervu odgovori na zahtjeve građana za materijalnu pomoć u ovom periodu učvrstiće praksu vansistemske dodjele socijalne pomoći uz diskreciono i netransparentno odlučivanje. Preusmjeravanjem ili rebalansom budžeta potrebno je prebaciti novac iz tekuće budžetske rezerve na budžet Ministarstva rada i socijalnog staranja, odnosno, centre za socijalni rad. Na taj način bi se omogućilo da jednokratna davanja prolaze proceduru propisanu zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti i podzakonskim aktima, kao i da osobe koje traže i dobiju pomoć budu uključene u informacioni sistem socijalnog staranja”, upozorila je Alternativa nakon najave premijera o potrebi pomoći građanima iz tekuće budžetske rezerve.
Bonus video:
