Crnoj Gori politički ambijent za izbore znatno je nepovoljniji nego 2016. godine, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i dodali da su neke od ključnih institucija danas u znatno lošijem stanju.
Predsjednica CDT-a Milica Kovačević kazala je da, ako se posmatra zakonodavni okvir, uslovi za izbore nijesu bitno različiti u odnosu na 2016. godinu, budući da su najvažniji propisi, manje više, ostali nepromijenjeni.
Međutim, kako je rekla, ključne institucije nijesu iste, već su neke od njih danas u znatno lošijem stanju, u v.d. statusu i spornim mandatima.
„Iako zvuči nevjerovatno, politički ambijent za izbore je znatno nepovoljniji nego u veoma tenzičnoj 2016. godini, kada smo ipak imali neki politički dogovor i prelaznu vladu“, navela je Kovačević.
Prema njenim riječima, direktan uticaj Zakona o slobodi vjeroispovijesti na izbornu reformu, afera Koverat i drugi skoriji događaji dodatno su povećali, kako je kazala, ionako veliko nepovjerenje između političkih činilaca i radikalizovali političku scenu i javni diskurs
Kovačević je rekla da opisani ambijent dovodi do nezaustavljivog pada povjerenja građana u izbore i pogoduje ekstremnim stavovima i scenarijima, a izrazito je nepovoljan za jedan mirni i demokratski izborni proces.
„Problemi izbornog procesa dalje ostaju izborna administracija sačinjena od partijskih predstavnika, koji tamo zastupaju partijske, a ne javni interes, prostor za zloupotrebu fiktivnih prebivališta, neefikasna regulacija medijskog izvještavanja, kao i brojni problemi vezani za nezakonito finansiranje partija i nekontrolisanu zloupotrebu javnih resursa“, dodala je Kovačević.
Prema njenim riječima, afere nastavljaju da se gomilaju, a svaki selektivni postupak institucija i pokušaji da se zaštite nosioci društvene moći rezultira učvršćivanjem uvjerenja da je sistem fundamentalno nepravedan.
Kovačević je ocijenila da je malo onih koji se na crnogorskoj političkoj sceni iskreno zalažu za temeljitu izbornu reformu, koja bi garantovala bolje izbore, jer većina partija, smatra ona, reformu vidi kao sredstvo za kalkulisanje povoljnijih ishoda za svoje opcije.
Ona je dodala da rješenja za probleme, testirana kroz uporednu praksu, postoje i ponuđena su Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu.
Kako je navela Kovačević, ozbiljno će ih možda jednog dana sagledati neke odgovornije političke elite.
„Do tada, kakav takav supstitut korjenitoj reformi može biti politički dogovor, koji bi rezultirao makar najnužnijim zakonodavnim promjenama i modelom za bolju kontrolu i primjenu postojećih pravila. Naravno, ukoliko svi politički akteri postave ovo pitanje kao prioritet, i što prije uđu u otvoreni dijalog s ciljem pronalaženja rješenja“, istakla je Kovačević.
Ona je poručila da posljedice izostanka takvog dijaloga mogu da budu veoma nepovoljne za državu i društvo u cjelini.
Iz CDT-a kazali su da istraživanje o napretku zemalja regiona u ispunjavanju političkih kriterijuma na putu ka Evropskoj uniji (EU) rade uz finansijsku podršku Balkanskog fonda za demokratiju i Ambasade Norveške.
„Eksperti koji su učestvovali u našem istraživanju su oblast izbori ocijenili prosječnom ocjenom 2,52 na skali od jedan do pet“, navodi se u saopštenju.
Iz CDT-a su rekli da taj rezultat ukazuje na to da u ovom mandatu političari nijesu riješili jedan od najznačajnijih problema društva.
Kako su dodali, prosječna ocjena u istraživanju za 2018. godinu je iznosila 2,64.
„Najvažniji razlog za te ocjene je udaljavanje političkih aktera od pronalaženja kompromisnih rješenja“, zaključuje se u saopštenju.
Bonus video:
