Evropska komisija zabrinuta je zbog spornih imenovanja visokih funkcionera u pravosuđu Crne Gore, a izazovi ostaju u pogledu cjelokupne situacije na području slobode izražavanja i medija , navodi se u nacrtu neformalnog dokumenta o napretku u poglavljima 23 i 24, poznatom kao “Non paper” u koji "Vijesti" imaju uvid.
Non pejper o stanju u poglavljima 23 i 24 za Crnu Goru treba uskoro da bude objavljen, a daje pregled napretka Crne Gore u ovom području od posljednjeg non pejpera predstavljenog u novembru 2019. godine, te relevantnih statističkih podataka za 2019. godin
"Tokom izvještajnog perioda, Crna Gora je nastavila da sprovodi akcione planove za poglavlja 23 i 24 i druge strateške dokumente na području vladavine prava, a usvojila je i nove. Radila je na suočavanju s vanrednim izazovima koji su istaknuti u Izvještaju EK za 2019. godinu, zaključcima Savjeta od 18. juna 2019. i non-pejpera iz novembra 2019, posebno u kritičnim područjima slobode medija, borbe protiv korupcije i trgovine ljudima", navodi se u Non pejperu.
Dodaje se da je pandemija COVID-19 stvorila dodatne izazove na području reforme pravosuđa i doprinijela određenim objektivnim kašnjenjima u radu Crne Gore na njenoj agendi vladavine prava.
Podsjeća se da parlament nije mogao obezbijediti potrebnu dvotrećinsku većinu za važna imenovanja u pravosuđu i, prema tome, ključne funkcije popunjavaju vršioci dužnosti (VDT, ASK...).
"Uz to, zabrinutosti rastu u vezi sa spornim imenovanjima visokih funkcionera u pravosuđu, koja nisu u skladu s preporukama GRECO o nezavisnosti pravosuđa. Ostaje važno da Crna Gora ne ode nazad u reformi pravosuđa i da nastavi da bilježi rezultate, posebno u borbi protiv korupcije, istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih institucija", poručuju iz EK
Konstatuju da pravni okvir kojim se jamči nezavisnost pravosuđa postoji, međutim, pravosuđe i tužilaštvo još se percipiraju kao ranjivi na političko uplitanje
Podsjeća se da je između 2019. i početka 2020. Sudski savjet ponovo imenovao (ukupno) sedam predsjednika sudova, uključujući i predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, na treći mandat, što izaziva zabrinutost zbog načina na koji Sudski savjet tumači Ustav i zakone.
Ukazuju i na izbor "predsjedavajućeg sudije" umjesto predsjednika Ustavnog suda iako pravni okvir ne predviđa takvu kategoriju
"U poglavlju 23, Crna Gora nastavlja da radi na novom zakonskom okviru za medije. Bilo je nekih pomaka u istragama starih slučajeva napada na imovinu medija. Ali izazovi u pogledu cjelokupne situacije na području slobode izražavanja i medija ostaju. Otvorene su nove kriminalističke istrage u slučajevima korupcije, a imovina je privremeno i trajno oduzeta", navode iz EK.
Iz EK postavljaju i pitanje objektivnosti postupka evaluacije i primjene kriterijuma za ocjenu, prilikom unapređenja sudija na više položaje. Takođe, nastavljena je praksa preraspodjele velikog broja predmeta između sudova kako bi se smanjili zasotaci, ali bez jasnih kriterijuma.
Dodaju da u 2019. nije bilo novih disciplinskih postupaka protiv tužilaca( četiri u 2018), U istom periodu bilo je 14 izvještaja o navodnom kršenju etičkog kodeksa za sudije.
U Poglavlju 24 objedinjeni su početni rezultati borbe protiv trgovine ljudima. Unutrašnja organizacija i koordinacija tijela za sprovođenje zakona dodatno su poboljšane, što se odrazilo na povećan broj hapšenja i procesuiranja.
Aktivno uključivanje Crne Gore u međunarodnu policijsku saradnju ponovo je rezultiralo uspješnim operacijama protiv crnogorskih kriminalnih klanova, u zemlji i inostranstvu, koje uključuju i dva istaknuta slučaja.
Međutim, pristup ključnim bazama podataka je još ograničen i usporava istrage. Dugi sudski postupci i više odlaganja ročišta i dalje sprječavaju donošenje presuda u slučajevima organizovanog kriminala. Konačne presude na osnovu sporazuma o priznanju krivice i dalje ostaju norma, što dovodi do blažih kazni. Na području migracija i azila, Crna Gora je nastavila da iskazuju otpornost i predanost u pozadini povećanih migracijskih tokova širom zemlje. Sporazum s EU koji predviđa raspoređivanje evropskih pograničnih i obalnih straža duž granice Crne Gore, ratifikovan je i očekuje se da stupi na snagu 1. jula 2020. godine.
Borba protiv korupcije
Iz EK navode da uprkos jačanju kapacitet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i prokativnom radu novog Savjeta (na primjer Vladina stambena politika za funkcionere) ostaju izazovi u pogledu integriteta, nepristrasnosti, transparentnosti, nezeviansoti, neselektivnog pristupa i ujednačene i potpune primjene zakona.
Podsjeća se da je ASK u 2019. istraživala 31 slučaj neobjašnjivog bogaćenja ali nijesu pronašli nepravilnosti.
Dodaje se da izmjene Zakona o finansiranju političkih partije koje je parlament usvojio u decembru prošle godine samo se djelimično pozabavio preporukama OEBS/ODIHR. Tim zakonom je dozboljena dodjela socijalne pomoći iz budžetske rezerve u izbornoj godini.
"Odgovarajuće zaštitne mjere moraju biti uspostavljene radi sprječavanja zloupotrebe javnih sredstava u svrhe izborne kampanje", navodi se u dokumentu.
Dodaje se da primjena aktuelnog zakona o slobodnom pristupu informacijama nije pomogla da sed poveća odgovornost i transparentnost javnih službi
"Ukupni učinak antikorupcijskih mjera na posebno ranjivim područjima (lokalna samouprava, prostorno planiranje, javne nabavke, privatizacija, zdravstvo i obrazovanje) tek treba da se pokaže opipljivim rezultatima", navode iz EK.
Dodaju da bi izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama koje su usvojene krajem 2019. trebalo da poboljšaju transparentnost postupaka javnih nabavki i da pomognu u smanjenju korupcijskih rizika.
Što se tiče visoke korupcije, navode da je uspostavljena evidencija istraga, kaznenog gonjenja i pravosnažnih osuđujućih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou, ali ostaje za dalju konsolidaciju.
Podsjećaju na aferu "Koverta" da je tužilaštvo optužilo bivšeg gradonačelnika Podgorice i sadašnjeg savjetnika predsjednika države Slavoljuba Stijepovića za pranje novca, kao i da nije bilo promjena u vezi sa izručenjem bivšeg predsjednika SCG Svetozara Marovića koji se nalazi u Srbiji.
Zaštita ličnih podataka
U oblasti zaštite ličnih podataka u pripremi je novi zakon.
"COVID-19 kriza istakla je izazove na ovom području u vezi sa pronalaženjem prave ravnoteže između zaštite zdravlja i poštovanja povjerljivosti ličnih zdravstvenih podataka i prava na privatni život građana. Objavljen je popis svih osoba koje podliježu mjerama samoizolacije koje je jedna osoba nakon toga koristila za izradu aplikacije koja korisnicima omogućava da pronađu one u samoizolaciji. U aprilu 2020. godine procurio je popis za više od 60 osoba zaraženih virusom koji sadrži njihova imena, podatke o rođenju i matični broj. Trenutno je u toku kriminalistička istraga", navodi se u non pejperu.
Što se tiče slobode, mišljenja savjesti i religije, iz EK navode da je u decembru prošle godine usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti kako bi se regulisao status vjerskih zajednica i da je Vlada, nakon velikih vjerskih skupova i protesta, pokrenula dijalog između pravnih stručnjaka i Srpske pravoslavne crkve, koja smatra da je direktno ugrožena ovim zakonom.
Podsjeća se i na hapšenje sveštenika zbog nepoštovanja mjera zaštite od koronavirusa.
Mediji
U 2019. godini registrovana su četiri napada na novinare. U tri slučaja su podignute optužnice.
Zaštita je ponuđena za dva novinara, a zabilježeni su dalji sajber-napadi protiv medija.
"Uprkos početnim rezultatima istrage ozbiljnog napada na novinarku Oliveru Lakić u maju 2018, do sada nisu podignute optužnice. Nije bilo novih pomaka u vezi sa starijim ozbiljnim slučajevima napada na novinare, uključujući ubistvo urednika Dana 2004. godine. U aprilu 2020. policija je međutim rasvijetlila četiri slučaja napada na imovinu medija iz 2011. i 2014., kada je pet vozila oštećeno i uništeno. Dvije osobe - maloljetnici u vrijeme napada - uhapšene su, ali organizatori napada ostaju nepoznati", piše u dokumentu EK.
Dodaje se da preporuke Komisije za praćenje istraga napada na medije tek treba sprovesti.
Navodi se i da prelaz RTCG sa državnog medija na instinski javni servis još nije završen, a imenovanje novog Savjeta u junu 2019. godine nije uspjelo da poboljša uredničku nezavisnost i profesionalne standarde Javnog servisa.
Rodna ravnopravnost
EK navodi da seksualno uznemiravanje još nije kvalifikovano kao krivično djelo, a u 2019. je zabilježen veliki broj prijavljenih slučajeba nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
"Uprkos opredjeljenju vlasti i preduzetim konkretnim mjerama, ostaju izazovi u pogledu reakcije službi na slučajeve nasilja u porodici", navodi se u non-pejperu i ukazuje na preblage sankcije.
Takođe, kako se dodaje, vrlo mali broj prijavljenih slučajeva seksualnog nasilja protiv djece i dalje izaziva zabrinutost zbog nedovoljnog prijavljivanja i identifikacije žrtve.
Borba protiv organizovanog kriminala
Iz EK napominju da je policiji potrebno više viših istražitelja organizovanog kriminala i krijumčarenja droge, stručnjaka zaduženih za posebne istražne mjere i za kibernetički kriminal, privredni kriminal i forenziku.
Podsjećaju da su u Crnoj Gori i dalje česta ubistva vezana za kriminalne klanove, koja prelaze državne granice.
I dok, kako navode, raste broj istraga i procesuiranja teških i organizovanih krivičnih djela, broj pravosnažnih osuđujućih presuda ostaje nizak, sudski postupci su predugi zbog čestih odlaganja, a vrlo često su blage kazne za osumnjičeni koji su kooperativni bez obzira na težinu krivičnog djela.
"Odgovor na krivična djela, pored nekih izuzetaka, izgleda blag, s presudama, novčanom kaznom i oduzimanjem imovine nesrazmjerno niskim u poređenju sa težinom zločina", kažu iz EK.
Ukazuju na ograničeno pokretanje finansijskih istraga, koje se u većini slučajeva prekasno pokreću i ostaju usmjerene na pronalaženje imovine što nije u skladu sa standardima EU.
Pravni okvir za borbu protiv organizovanog kriminala je, kako navode, u velikoj mjeri uspostavljen i usklađen sa pravnom tekovinom EU.
“U decembru 2019. godine Crna Gora je ponovo izmijenila zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. 2020. godine zakon će biti potrebno ponovo izmijeniti, kako bi se otklonili preostali nedostaci i uskladio sa direktivom EU direktivom o pranju novca”, kažu iz EK.Podsjećaju i da je u maju 2020. godine, Moneyval, zvanično uklonio Crnu Goru iz procesa praćenja četvrtog kruga, smatrajući da je zemlja preduzela dovoljno koraka da ispravi nedostatke koji su identifikovani u 2015. godini, kao I da je crnogorska Uprava za sprečavanje pranja novca podnio zahtjev za vraćanje članstva u Egmont grupi, koje je otkazano nakon što je Uprava prestala postojati u svom prethodnom pravnom obliku.
Integrisanje Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma u policijsko odjeljenje u okviru Uprave policije dovelo je do automatskog isključenja Crne Gore iz Egmont grupe, platforme za pružanje sigurne razmjene obavještajnih podataka o pranju novca širom svijeta.
Šverc duvana
Podsjeća se da 2019. godini nije bilo sudskih presuda za borbu protiv krijumčarenja duvana. Međutim, krivični postupak vođen je u tri velika slučaja, uključujući jedan slučaj koji uključuje 22 osumnjičena. U drugom je slučaju uhapšen poznati osumnjičeni krijumčar, za kojim se tragalo 20 godina. Zapljene ilegalnog duvana redovno sprovode carina i policija. Ukupni iznos zapljena u 2019. godini bio je 1.719 miliona paklica cigareta, vrijednih 39 miliona eura i 1.531 kg rezanog duvana.
“Međutim, uprkos sve većim naporima organa za sprovođenje zakona u ovom području i poboljšanoj saradnji između crnogorske carine i EU i međunarodnih partnera, broj pokrenutih slučajeva i dalje je mali, s obzirom na procijenjene razmjere krijumčarenja duvana u Crnoj Gori i preko nje”, piše u non-pejperu.
Bonus video:
