Teret “trećeg mandata”, odnosno ublažavanja političkih posljedica ponovljenih kritika Evropske komisije na račun izbora predsjednika sedam sudova, pašće najvjerovatnije na Sudski savjet.
Ta institucija, čija je v.d. predsjednica Vesna Simović Zvicer, bira i razrješava sudije i predsjednike sudova i formalno je odgovorna zbog djelova kritičkog izvještaja Evropske komisije u neformalnom dokumentu za poglavlja 23 i 24 zbog načina na koji su tumačili Ustav i zakone prilikom odlučivanja.
Sudski savjet će morati da “riješi problem” čija bi posljedica mogla biti klauzula balansa Evropske komisije, nakon što je potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin sa sjednice Savjeta za vladavinu prava u ponedjeljak “uputio javni apel svim predsjednicima sudova koji su se zadržali na pozicijama više od dva mandata da, postupajući po savjesti preispitaju riješenost da obavljaju funkciju predsjednika suda i u ovom mandatu”, rečeno je “Vijestima”.
Ustavom Crne Gore propisano je da predsjednik Vrhovnog suda može biti na toj poziciji dva puta, a zakonom o sudovima se to odnosi i na predsjednike nižih sudova. Pored predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, više od dva puta za presjednike sudova birani su predsjednici osnovnih sudova Branko Vučković (Kotor), Zoran Šćepanović (Bar), Zahit Camić (Rožaje), Radule Piper (Bijelo Polje), Milica Jovović (Danilovgrad) i Hilmija Sujković (Plav).
Sudski savjet, kojim je tada rukovodio Mladen Vukčević, je zabranu protumačio da ona važi od stupanja na snagu novih propisa, odnosno da ne važi retroaktivno, pa su predsjednicima sve ovo prvi mandati.
Vesna Medenica nije se prepoznala u javnom apelu Pažina predsjednicima sudova koji su izabrani za treći mandat, da se povuku sa tih funkcija.
Jer, na pitanja “Vijesti” da li će je ispoštovati iz kabineta predsjednice Vrhovnog suda su naveli da je ministar adresa za objašnjenje:
“Povodom pitanja koja ste uputili Vrhovnom sudu, sugerišemo da se obratite potpredsjedniku Vlade i ministru pravde Zoranu Pažinu da pojasni na koje predsjednike sudova, a koji su na funkciji više od dva mandata, je mislio kada je apelovao na njihovo povlačenje sa funkcije, kako je rekao „postupajući po sopstvenoj savjesti“.
Dodaje se i da je “ministar Pažin, po pitanju mandata predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice, više puta u javnost iznosio svoj stav, nesporeći ustavnost i zakonitost njenog izbora na ovu funkciju.”
Iz Pažinovog kabineta nijesu odgovorili na molbu da pojasne na koga su mislili i da li je Medenica na tom spisku.
Ona je učestvovala u radu Savjeta za vladavinu prava, što potvrđuju i službene fotografije Vlade.
Pažin je na sjednici Sudskog savjeta glasao za izbor Medenice, a u obrazloženju odluke koja je bila, kako se navodi, jednoglasna, piše da “u Ustavnom zakonu za sprovođenje amandmana nije navedeno od kada se primjenjuje ustavna odredba, iz čega se ne može zaključiti da se ona odnosi na svršeno činjenično stanje, odnosno mandate u proteklom periodu”.
“Budući da je kandidatkinja Vesna Medenica, od stupanja na snagu citiranog amandmana, obavljala jedan mandat predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore...Sudski savjet je utvrdio da kandidatkinja ispunjava sve Ustavom i zakonom predviđene uslove za izbor predsjednika Vrhovnog suda,” piše u odluci o izboru Medenice.
Iz Sudskog savjeta juče su “Vijestima” objasnili da će “uzeti u obzir preporuke koje su date u Non Paperu, kao i zaključke sa sjednice Savjeta za vladavinu prava... i nastojati da shodno ustavnim i zakonskim ovlašćenjima ispunjava svoje nadležnosti kako bi se riješila određena pitanja navedena u dokumentu, u cilju unapređenja vladavine prava i ukupnog pravosudnog sistema”.
“Ponavljamo ono što je rekao predsjednik Savjeta za vladavinu prava, da to nije pitanje ustavnosti ili zakonitosti, nego prevazilaženje određenih negativnih posljedica koje mogu nastati usljed nepromjenljivosti funkcije predsjednika suda. Sudski savjet ohrabruje sve sudije koji ispunjavaju uslove prilikom kandidovanja, da postupaju po sopstvenoj savjesti i uvažavaju stav Evropske komisije, jer na taj način mogu pomoći samom Savjetu da donese odgovarajuću odluku”, navodi se u odgovoru “Vijestima”.
Predsjednici osnovnih sudova nijesu odgovorili da li će prihvatiti apel vicepremijera, sem predsjednika barskog Osnovnog suda Zorana Šćepanovića, koji je kazao da “će o svojim daljim aktivnostima povodom izjave ministra pravde Zorana Pažina blagovremeno obavijestiti javnost”.
Pojedinci umisle da mogu da se “samoizabiraju” u nedogled
Udruženje pravnika Crne Gore i Građanska alijansa poručili su juče da svi akteri, bez obzira da li dolaze iz sfere političkog života, pravosuđa ili civilnog društva, treba da prepoznaju dio svoje odgovornosti u procesu pridruživanja EU.
Oni, kako su naveli, “non pejper” vide kao odgovor EU na trajuću nefunkcionalnu demokratiju, trajuća v.d. stanja u većem broju institucija, “treće” mandate i niz propuštenih šansi da se ostvari vladavina prava.
“... Prigovor Brisela nije u pravcu izmjene Ustava već u pravcu postizanja političke volje da se Ustav dosljedno sprovede,” piše u saopštenju Branislava Radulovića i Borisa Raonića.
SDP je pozdravila poziv Pažina “predsjednici Vrhovnog suda i osnovnih sudova koji su na tim pozicijama više od dva mandata da se povuku”, navodeći da je dobro to što je prihvatio stav EK da u demokratskom društvu nije prihvatljiva koncentracija moći, koja se očituje u više puta ponavljanim izborima čelnika sudova.
“Posao ministra pravde kao političkog lica u Sudskom savjetu jeste i da prije drugih ukaže na devijacije u jednoj grani vlasti, sa prenesenim demokratskim legitimitetom, u kojoj pojedinci umisle da mogu da se “samoizabiraju” u nedogled. Sudska grana vlasti mora biti nezavisna od političkog uticaja, ali ne i od demokratske kontrole,” navodi Bojan Zeković, potpredsjednik SDP-a.
Radenko Lacmanović, funkcioner Demokrata, juče je saopštio da oni poziv potpredsjednika Vlade smatraju neiskrenim i licemjernim.
”Umjesto da ministar pravde prizna grešku u kojoj je i sam učestvovao prilikom jednoglasnog izbora predsjednice Vrhovnog suda po treći put na tu funkciju i konstatuje da nam je to prepreka na putu ka porodici razvijenih država i naroda, on iznosi neobavezujuće konstatacije od kojih neće Crna Gora imati koristi”, rekao je on.
Bonus video:
