Raško Konjević iz Socijaldemokratske partije pitao je Markovića da li je Vlada razmatrala problematiku kompanija u većinskom državnom vlasništvu koje posljednjih godina bilježe negativne rezultate i gomilaju poreske i druge dugove.
"Da li ocjenjujete opravdanim ill se slažete sa osudom javnosti da menadžeri u kompanijama koji su milionski gubitaši ill poreski dužnici imaju neprimjereno visoke zarade od više hiljada eura i da li je time prekršen Zakon. Da li mislite da zakon treba da važi i za njih", pitao je Konjević.
Marković je odgovorio da i sam smatra da su određene zarade menadžera u državnim kompanijama nepristojno visoke za uslove u kojima živimo.
"Vjerujem da će taj kriterijum uskoro biti razmatran na Vladi. Zakon mora biti jednak za sve i tražiću od menadžera akta o zaradama u preduzećima u skladu sa zakonom", poručio je Marković.
On je dodao da izdvojeni slučajevi ne mogu biti reper za sve, te da se većim brojem kompanija rukovodi domaćinski.
"Nije svaki direktor isti, kao što nije ni svaki poslanik isti. Na svu sreću svaka pozicija na kojima se nalazimo podložna je promjenama”, rekao je Marković.
Marković je kazao da su Vladi ostvarili dobre rezultate, nema dana da ne vode razgovore sa udruženjima poslodavaca i sindikatima.
"Nijesmo ni slijepi, ni gluvi na zahtjeve poslovne zajednice", rekao je Marković i dodao da su rezultati dobri u uslovima opstrukcije, koju su imali svo vrijeme mandata.
"Dugo sam u politici, ovakve opstrukcije institucionalne odavno nije bilo, na svakom koraku", kazao je Marković.
Konjević je naveo da je zarada u prethodne tri godine bila u minusu, jer sa 511 na 522 eura je dva odsto nominalno, a kada uvrstite inflaciju to je minus.
"Životni standard je rezultat svake ekonomske politike neke vlade. Zašto rast BDP-a nije rezultirao rastom životnog standarda, odnosno zarada? Zakon ne važi jednako za sve, jer prema Zakonu o zaradam u javnom sektoru, ako preduzeće u većinskom državnom vlasništvu ostvaruje gibitke ili ima poreski dug, Vlada im daje suglasnost za zarade izvršnim menadžerima. Šta je prepreka da to što imamo približne poglede da su zarade neprimjereno velike, da se primijeni zakon, ako kažete da je zakon jednak sve?", pitao je Konjević.
Marković je rekao da daleko od toga da su rezultati zadovoljavajući i na nivou potreba građana.
"Zato smo se fokusirali na razvoj onih oblasti koje će doprinijeti valorizaciji resursa", kazao je Marković i dodao da se mora prvo razvijati infrastrukura.
Dodaje da kada se uzmu rezultati od referenduma 2006. ipak ima rezultata.
"Daleko od toga da odgovaraju potrebama građanima, ali smo se zato fokusirali na razvoj resursa koji će to da omoguće. Ne možete razvijati zemlju, ako nemate puteve, prugu, razvijene aerodrome, energetsku infrastrukuru, digitalnu i drugu. To je sve novac. Ne može CG blistati u svojoj ekonomskoj ekspanziji, ako se 54 odsto onih koji u CG, dolaze dolaze samo avionom. Koliko nam samo treba do BiH da odemo", naveo je Marković.
Govoreći o rastu prosječnih zarada u drugim državama, Konjević je naveo da je rast u Češkoj i Hrvatskoj iznosio 21 odsto, Poljskoj 18 odsto, Slovačkoj 17 odsto, Mađarskoj 38 odsto, a Srbiji 26 odsto.
Boris Mugoša (SD) pitao je da li Vlada razmatra mogućnost smanjenja fiskalnog opterećenja na zarade, posebno u dijelu doprinosa. Marković je odgovorio da su i do sada smanjivali opterećenja, iako su zahtjevi bili izdašniji.
"U novonastalim uslovima mora se voditi računa o stabilnosti javnih finansija, a trenutna ekonomska situacija uzrokovana viruisom COVID 19 uzrokuje manje prihode u bdužetu za oko 350 miliona eura manje u odnosu na plan za 2020", naveo je Marković i dodao da u situaciji ugrožene likvidnosti u kratkom roku nije realno očekivati smanjenje opterećenja rada.
Bonus video:
