Za dalji razvoj Crne Gore neophodno je da se pristup i modeli razvoja mijenjaju i unapređuju na liniji mnogostruko veće resursne efikasnosti, za šta su potrebne inovacije u svim oblastima i dodatne investicije, ocijenio je potpredsjednik Vlade Milutin Simović.
On je na međunarodnoj konferenciji Zeleni dani – Redefinisanje razvoja, koja se održava kroz seriju dvodnevnih online razgovora, kazao da je Crna Gora izradila Strategiju pametne specijalizacije za period od prošle do 2024. godine, kojom se potvrđuje da se modernizovana i konkurentna država bazira na tri ključna stateška pravca - zdrava, održiva i digitalizovana Crna Gora.
“Ova zdravstvena i ekonomska kriza stavlja nas pred izazov očuvanja postojećih radnih mjesta, ekonomske supstance i socijalne stabilnosti. Međutim, iznalaženje rješenja samo do tog nivoa ne smije da nam bude krajnji cilj. Ova kriza mora da bude odlučujući okidač za puno veće domete. Domete koji će ne samo očuvati postojeća radna mjesta već i ubrzano otvarati nova”, kazao je Simović na virtuelnoj konferenciji.
Konferencija je danas otvorena u Podgorici u organizaciji Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Vlade Crne Gore i Privredne komore (PKCG).
“Najveća odgovornost je na donosiocima političkih odluka, ali samo uz snažnu podršku privrednika, investitora, finansijskog sektora, akademske zajednice, naučnika, civilnog društva i najvažnije, svakog pojedinačnog građanina ćemo kreirati budućnost kakvu svi želimo”, naveo je Simović.
Simović je, kako je saopšteno iz njegovog Kabineta, kazao da je zadovoljan što je ove godine uspjela da se održi druga konferencija Zeleni dani i zahvalio UNDP-u i PKCG na partnerstvu sa Vladom Crne Gore i odlučnosti da se kao organizatori ne osvrću na okolnosti koje su posljedica pandemije Covid-19, već da prate put prema planiranim ciljevima, prema izreci koja kaže “Ko hoće, nađe način, ko neće, nađe izgovor”.
Simović je podsjetio na stav da se ne smiju imati samo zeleni dani, već zeleni i prosperitetan život.
“Ova poruka danas mora imati još veću dozu imperativnosti. Globalna zdravstvena i ekonomska kriza nam ne ostavlja pravo izbora i odugovlačenja”, kazao je Simović.
On je dodao da se mora redefinisati razvoj.
“Da li danas, kada stižu upozorenja Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih nacija, da kao posljedica pandemije novog koronavirusa dodatnih 130 miliona ljudi se može suočiti sa nedostatkom hrane i biti gladno, imamo luksuz da ne djelujemo, već samo konstatujemo ogromne troškove povezane sa viškovima hrane” pitao je Simović.
On je odgovorio da se mora djelovati, biti efikasni i konkretniji, odgovorniji prema resursima i ubrzati razvoj od kojeg će koristi imati svi, kroz pravedniju i učinkovitiju raspodjelu dobara, uz podsticanje inovacija i kreativnosti.
Simović je istakao važnost diskusije o ekonomskoj i poslovnoj opravdanosti cirkularne ekonomije u Crnoj Gori i informisao da Vlada Crne Gore sarađuje sa UNDP i Privrednom komorom u pravcu izgradnje nacionalne platforme za uspostavljanje cirkularne ekonomije u Crnoj Gori.
Potpredsjednik PKCG, Danilo Gvozdenović, kazao je da očekuje da će konferencija Zeleni dani 2020 dati brojne korisne ideje koje će učiniti da se drugačije percipira budućnost čitave planete, te da se mora pronaći balans izmedju potrošackog društva i brige o prirodi, resursima i načinu upravljanja.
“Nadam se da će učesnici konferencije, nakon održanih prezentacija i panela, biti u prilici da bolje sagledaju prednosti cirkularne ekonomije i pruže doprinos budućem radu na kreiranju i implementaciji Mape puta u Crnoj Gori“, naveo je Gvozdenović.
Prema njegovim riječima, razgovori na tu temu su veoma aktuelni i moraju u osnovi imati efikasno upravljanje resursima i procese koji ne štete životnoj sredini.
„To od nas zahtijeva da unaprijedimo vezu između naučne i poslovne zajednice, i da inovativnost stavimo u funkciju ekonomskog napretka i održivog rasta i razvoja. Riječ je o temama koje prevazilaze nacionalne okvire i aktuelne su na najvažnijim evropskim i svjetskim adresama”, smatra Gvozdenović.
On je naveo da je Crna Gora donijela dvije veoma značajne odluke, Odluku o izradi prostornog plana Crne Gore i Odluku o izradi Plana generalne regulacije Crne Gore.
“Vjerujem da će poruke koje se budu čule na konferenciji biti inspiracija da i ova dokumenta za naredni razvoj Cne Gore, budu rađena u potpunosti na fonu cirkularne ekonomije, što će značiti obnovu ekosistema, dominantan uticaj nauke i inovacija na svim poljima privrede”, rekao je Gvozdenović.
Direktorka Regionalnog biroa UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih država, Mirjana Špoljarić Eger, navela je da je vrijeme da se iskoristi trenutna globalna kriza za krupan zaokret ka zelenim radnim mjestima, ka ulaganju u obnovljive izvore energije, pametnom stanovanju i zelenim javnim nabavkama, koji su zasnovani na principima i standardima održive proizvodnje i potrošnje.
Na pitanje izbora koji se nalaze pred Crnom Gorom, Špoljarić Eger odgovorila je da postoje tri ključna pravca djelovanja. Kao prvo, mora se osigurati postepena tranzicija ka trajnom usklađivanju ekonomskog rasta i upotrebe resursa i uticaja na životnu sredinu - drugim riječima, ispunjavanje obećanja o Crnoj Gori kao ekološkoj državi.
„UNDP snažno podržava uvođenje principa energetske demokratije, kao što je koncept 'prozjumera' (proizvođača i potrošača), prepoznat u novom Zakonu o energetici. Istovremeno, mora se omogućiti brza digitalna transformacija u širokom obimu – koja mora funkcionisati za sve dijelove društva“, kazala je Špoljarić Eger.
Ona je kao treće navela da ekonomski oporavak treba da bude pametan i inovativan. Ključ oporavka Crne Gore leži u inovacijama. Imajući to u vidu, Strategija pametne specijalizacije Crne nudi sasvim novi pristup i može se koristiti kao vodilja za prilagođavanje drugih nacionalnih politika i važnih vladinih dokumenata.
„UNDP će nastaviti da pruža podršku nedavno uspostavljenom Savjetu za inovacije i pametnu specijalizaciju, pružajući podršku u podsticanju istraživanja”, dodala je Špoljarić Eger.
Kopredsjedavajući Međunarodne ekspertske grupe za resurse, UN Janez Potočnik, je kroz uvodnu prezentaciju konferencije istakao da, u srednjem roku, nedostatak resursa neće biti osnovni izazov ekonomskog razvoja, već će to biti posljedice prekomjernog i neodgovornog korišćenja resursa - klimatske promjene, gubitak biodiverziteta, zagađenje - koji ugrožavaju kako životnu sredinu, tako i zdravlje.
“Prelazak na cirkularnu ekonomiji mora biti sistematičan, dubinski i transformativan. Evropska komisija je pozvala države da podrže Okvirni akcioni plan za cirkularnu ekonomiju i njegovo sprovođenje. Očekuje se donošenje nacionalnih strategija za cirkularnu ekonomiju. Komisija će, sa svoje strane, pratiti pripremu i sprovođenje ovih dokumenata”, precizirao je Potočnik.
On je posebno naglasio da putovanja i turizam imaju važnu ulogu u tranziciji ka cirkularnoj ekonomiji, jer je ta industrija duboko povezana sa ključnim tokovima resursa i lancima vrijednosti - poljoprivredi i hrani, građevinarstvu i saobraćajnoj industriji.
“Putovanja i turizam mogu djelovati kao pokretači cirkularnog lanca vrijednosti” kazao je Potočnik.
Prema njegovim riječima, evropski Zeleni dogovor je nova strategija rasta koja ima za cilj transformaciju EU u prosperitetno društvo, sa konkurentnom ekonomijom i nultim emisijama gasova sa efektom staklene bašte do 2050.
“Evropa mora napustiti istoriju 'imperijalizma zasnovanog na posjedovanju resursa' i zakoračiti u budućnost odgovornog korišćenja prirodnih resursa i snažne otpornosti zajednica i ekosistema”, dodao je Potočnik.
Konferencija se nastavlja sjutra kada će se govoriti o klimatskim promjenama i oporavku turizma nakon krize izazvane pandemijom Covid-19.
Događaj Zeleni dani 2020 – Redefinisanje razvoja organizuju se u partnerstvu sa 5. Konferencijom o cirkularnim promjenama i dio je ekonomskog Karavana o cirkularnim promjenama 2020.
Bonus video:
