Promjenom nosilaca izborne liste i ubacivanjem novih imena u njen vrh, partije i koalicije pokušavaju poslati poruku promjena, ali se ne odriču provjerenih kadrova koji će nakon izbora biti pouzdani za obavljanje državnih funkcija ili biti stranački glasnogovornici u parlamentu.
To se može zaključiti iz 12 lista koje su predate Državnoj izbornoj komisiji za parlamentrane izbore, posebno u slučaju dva ključna takmaca - Demokratske partrije socijalista i Koalicije “Za budućnost” formirane oko Demokratskog fronta.
“U narodu postoji izreka ‘ista pašta drugo pakovanje’. Na taj bi se način najlakše mogla opisati većina izbornih lista za predstojeće izbore. Nije se tu ništa suštinski promijenilo, iako partije to pokušavaju tako da predstave, pa čak i time što su neke od njih, poput najjačih stranaka, promijenile nosioce lista”, kaže novinarka Televizije Vijesti Danijela Lasica.
U vrhu izborne liste Demokratske partije socijalista (DPS) su ministri čijim radom je predsjednik Vlade i nosilac izborne liste Duško Marković, uglavnom, bio zadovoljan.
To su ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja i potpredsjednik Vlade Milutin Simović, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić i ministar odbrane Predrag Bošković.
U Izvještaju o realizaciji vladinog programa, rad ministarstva kojima oni rukovode je u prvom kvartalu 2020. dobro ocijenjen. Tako su Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo poljoprivrede programe realizovali u iznosu od 100 odsto, a MO 84,62 odsto.
Simović je i predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT), čijim rezultatima se Vlada hvalila, pripisujući mu zasluge za uspješnu borbu protiv koronavirusa u prvim mjesecima i kratkotrajni status korona free države.
Za vrijeme Boškovićevog mandata Crna Gora je postala članica NATO saveza, dok je Nuhodžić, prema ranijim ocjenama, doprinio međunarodnoj saradnji u oblasti kriminala i korupcije.
Prva žena na listi DPS-a je poslanica Aleksandra Vuković, koja je prvi put ušla u skupštinske klupe 2016. a u međuvremenu je značajno napredovala, te je postala i jedina žena članica Predsjedništva partije. Šta je razlog tome, javnost nije upoznata, a istraživanje MANS-a pokazuje da je ona bila veoma aktivna u parlamentu i to četvrta po angažmanu u svom klubu.
S obzirom na to da su opozicioni poslanici najaktiviniji, prije svega Branko Radulović (DF) Raško Konjević (SDP), Aleksandar Damjanović, sagovornici koje su “Vijesti” kontaktirale vjeruju da je poslanica diskusijama odlično branila partijske boje.
Takođe u samom vrhu je i gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, koji je posljednjih sedmica promovisao i obilazio brojne gradilišta i radove u mnogim djelovima grada a što je opozicija ocijenila kao zloupotrebu pozicije za promociju DPS-a.
Iako je većinu mandata bio u fokusu javnosti, aktuelni potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin završio je na 18. mjestu liste DPS-a.
Šef Radne grupe za ključna poglavlja 23 i 24 nije dobio pohvale sa glavne adrese, Evropske komisije, za ispunjavanje obaveza u oblasti vladavine prava, medijskih sloboda i slično. Njegov nedavni apel predsjednicima sudova koji su izabrani u nezakoniti treći mandat ostao je bez efekta jer su ga ignorisali, počev od predsjednice Vrhovnog suda. Javnosti nije poznato da li ga je to koštalo pozicije u vrhu poslaničke liste, iz koga se uglavnom delegiraju novi članovi Vlade.
Visoko ispred Pažina je direktor Kliničkog centra Jevto Eraković, koji je od epidemije koronavirusom čest gost u kućama većine građana, jer je član NKT čije se sjednice i apeli gotovo svakodnevno prenose.
Za novinarku Danijelu Lasicu, međutim, nema posebnog iznenađenja u ponudi DPS-a: “Ne znam zbog čega je lista DPS-a toliko začudila većinu. Ona je negdje praktično najavljena izborom novog Predsjedništva te stranke, kada je u to stranačko tijelo imenovano 50 odsto novih članova i kada su ti ljudi izabrani da budu rukovodioci izbornih štabova za najvažnije opštine. Sva ta ‘nova lica’ našla su se i u samom vrhu izborne liste. U većini slučajeva radi se o partijskim vojnicima, koji svoj posao obavaljaju bez pogovora i prilično uspješno. Iako ne volim da generalizujem, većina njih nije izabrana na tu poziciju zato što je ili će da poboljša školstvo, zdravstvo, ekonomiju, već prosto zato što će uraditi najbolje za partiju. To što je nekim ministrima ‘skočila’ pozicija na listi a drugima ‘pala’ ne mora baš ništa da znači. To su kalkulacija o kojima će DPS odlučivati nakon izbora. To da li će procijeniti da neke gradonačelnike unaprijedi u ministre, a ministre u ambasadore, sve će zavisiti od toga koliko će DPS dobiti glasova u opštinama za koje su zaduženi”, kaže sagovornica.
Kada je riječ o opozicoinim strukturama, kaže Lasica, liste su prilično zbunjujuće za većinu građana
“Nisam sigurna u kojoj mjeri u Crnoj Gori građani glasaju za imena, osobe na listama, mislim da se i dalje dominantno odlučuju na osnovu partija i njihovih lidera. Mada opet, i to što će se ime nekog intelektualca, profesora, stručnjaka naći na recimo 17. poziciji neke liste, stranke koja neće osvojiti više od tri ili 10 mandata, opet ništa ne znači. Ta ‘osoba’ zbog koje bi prosječan građanin možda i podržao neku listu, neće ući u parlment, neće se naći na mjestu odlučivanja”, rekla je Lasica.
I u vrhu izborne liste koalicije “Za budućnost”, okupljenoj oko Demokratskog fronta, su, osim nocioca liste, uglavnom poznata imena u političkom životu.
Za nosioca liste, profesora Mašinskog fakulteta Zdravka Krivokapić, šira javnost je saznala nakon prihvatanja tog poziva i kad je objavio da podnosi ostavku na mjesto direktora Nevladine organizacije “Ne damo Crnu Goru”, koja je registrovana u julu ove godine.
Drugi na listi je lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, a treći predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić. Dvojica Lidera DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić su na 16. odnosno posljednjem mjestu, što je, kako u objasnili “VIjestima” u DF-u, ustupak novim kadrovima.
Četvrta je Simonida Kordić (NOVA), peti lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, šesta aktivistkinja Demokratske narodne partije Maja Vukićević.
Višednevni pregovori o formiranju saveza na čijem je čelu intelektualac, praćeni su informacija o potrebi objedinjavanja opozicionih struktura u cilju smjene sadašnje vlasti.
Vlada i opozicija slabo držali riječ od 2016. do danas
Premijer Duško Marković na početku svog mandata dao je brojna obećanja, kao i ostale DPS vlade prije njega, ali je ispunjen tek manji dio. Ključna obećanja koje je naveo u ekspozeu, u novembru 2016, odnosila su se na članstvu u NATO-u, zaključivanje pregovora o pristupanju EU, poboljšanje saradnje sa susjedima.
“Nastojaćemo da prevaziđemo nerazumijevanja u odnosima sa našim istorijskim saveznikom Rusijom”, kazao je Marković 2016. u polupraznoj Skupštini jer sjednici parlamenta, na kojoj je izabrana Vlada, nijesu prisustvovali poslanici opozicije. Ona je tada odlučila da ne prizna izbore i da bojkotuje parlament do potpunog rasvjetljavanja navodnog pokušaja državnog udara na dan izbora, za koji smatraju da je bitno uticao na izborni rezultat.
Izlaskom na sadašnje izbore i povratkom dijela opozicije u parlament, nijesu potvrdili odlučnost.
Od ključnih Markovićevih obećanja, ispunjeno je ono vezano za članstvo u NATO. Pregovori sa EU su značajno usporeni, a kritike u vezi sa nesprovedenim reformama su postale sve češće.
Odnosi sa Srbijom i Rusijom su se pogoršali nakon usvajanja Zakona o slobodi vjerpoispovijesti krajem 2019, uz policijske blokade, incidente u Skupštini i hapšenja poslanika.
Odnosi između države i MCP-a zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, izazvali su velike podjele u crnogorskom društvu. MCP je protiv Zakona, jer je njime predviđeno vraćanje crkvene imovine državi, a zbog litija koje su organizovali u znak protesta, tokom ove godin hapšeni su sveštenici, a privođen je i mitropolit Amfilohije.
Nakon što je obećao da će slušati kritike opozicionih poslanika, medija i civilnog društva, desila se još veća polarizacija, koja je kulminirala protestima opozicionih stranaka, aktivista civilnog društva, novinara i intelektualaca tokom 2019.
“Nova Vlada niti će imati svoje medije, niti će se baviti uređivačkom politikom postojećih medija”, obećao je Marković, da bi 2018. bio smijenjen menadžment i članovi Savjeta RTCG i na njihovo mjesto dovedeni ljudi lojalni vlasti.
Kao i prethodne vlade koje je vodio DPS, i ova je obećala da će reformisati glomaznu javnu upravu, smanjiti nezaposlenost, manje će se zaduživati i da će uspostaviti ekonomsku stabilnost. Desilo se suprotno.
Mandić: Na čelu liste intelektualac privržen crkvi i univerzalnim vrijednostima
Šef izbornog štaba Narodne koalicije „Za budućnost Crne Gore“, Andrija Mandić, juče je kazao da je siguran da je ta izborna lista najbolja politička ponuda na ovim izborima. “Na njoj se nalaze i dokazani opozicioni borci, ali i mnogo novih lica, koja će unijeti svježinu u naš politički život. Drago mi je što se na njenom čelu nalazi nestranačka ličnost, profesor Univerziteta Crne Gore, intelektualac privržen crkvi, pravoslavlju, kao i univerzalnim vrijednostima slobode i demokratije”, kazao je Mandić.
On je istakao da upravo ta činjenica govori o njihovoj želji da na najodgovornija mjesta u budućoj vlasti uključe “sve one vrijedne i dobre ljude koji su spremni na konkretno političko djelovanje”.
“Svi nam poručuju da su protiv podjela, a skoro svi svoju kampanju baziraju na podjelama”
“Ništa se bitno nije promijenilo. O tome najbolje svjedoče nazivi lista, predizborni slogani, poruke, spotovi. Svi nam poručuju da su protiv podjela, a skoro svi svoju kampanju baziraju na podjelama, ovim ili onim. Porazno je što je u fokusu naših partija i dalje “samo glasač”, a ne građanin. Iako razumijem da se poruke u kampanji prilagođavaju ciljnim grupama kako bi se ostavarili što bolji rezultat, ne mogu da ne primijetim da gotovo sve liste potcjenjuju građane ne nudeći im ozbiljne programe, već floskule za koje vjeruju da izazivaju emociju koja će im donijeti glas. Takvo potcjenjivanje glasačkog tijela obično proizvodi nezainteresovanost i apatiju neodlučnih birača”, kaže Danijela Lasica za “Vijesti”.
Bonus video:
